200 eura za najranjivije kategorije, povećanje penzija…

    2 mjeseca pre 2452 pregleda Izvor: pobjeda.me

Nakon 280 miliona eura u prvom, i 40 miliona u drugom paketu, treći paket podrške ekonomiji vrijedan je 1,22 milijardu eura i pokriva period od četiri godine, saopštio je premijer Duško Marković. 

– Pandemija koronavirusa, pored zdravstvene, uzrokovala je i ekonomsku krizu globalnih razmjera, čiji se negativni uticaj ne može preciznije procijeniti, niti se nažalost danas nazire njen kraj. Nakon što smo veoma uspješno savladali izazove na samom početku epidemije, i u prvim danima njene pojave reagovali adekvatnim mjerama ekonomske podrške privredi i građanima, implementirajući ih tokom prvog i dugog kvartala, naše očekivanje je bilo da ćemo treći paket mjera ipak donijeti u povoljnijem ambijentu od današnjeg. Prvi paket mjera iznosio je 280 miliona eura i dominantno se odnosio na održavanje tekuće likvidnosti, te podršku najugroženijim kategorijama stanovništva – rekao je Marković na konferenciji za medije.

– Drugi set mjera kreiran je u pravcu očuvanja radnih mjesta i stvaranja pretpostavki za brži oporavak naše ekonomije. Za to smo samo do Juna izdvojili oko 40 miliona eura. Već u toku implementacije svih ovih aktivnosti, bili smo svjesni činjenice da trenutak koji živimo prevazilazi domete interventnih mjera koje su na sličan način sprovele i mnoge druge države. Uvidjeli smo i da nam je globalna ekonomska situacija nametnula još veću i zahtjevniju obavezu – obavezu odgovornog, promišljenog i dugoročnog pristupa u ekonomiji i razvoju. Zbog toga će treći paket ekonomskih mjera, koji se priprema već mjesecima, iznositi 1,22 milijarde eura – kazao je on.

Predsjednik Vlade je rekao da je ne manje važno da ćemo do ovolike sume novca i izdvajanja doći na fiskalno održiv način, ne ugrožavajući stabilnost finansijskog sistema.

– Da bi se ovako planirana ekonomska strategija sprovela u djelo, Vlada je pripremila cijeli spektar zakonodavnih intervencija. On podrazumijeva donošenje dva nova zakona: Zakon o inovacionoj djelatnosti; Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija; Ali i suštinske intervencije u smislu izmjena i dopuna još dva važna zakonska teksta: Zakona o porezu na dodatu vrijednost, i Zakona o energetici – kazao je premijer Duško Marković.

Sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja i sve građane

Marković je istakao da će se mjere, ili bolje reći nova ekonomska strategija – protezati u periodu od četiri godine, čime ćemo obezbijediti izvjesnost i predvidivost za privredu, kompanije i preduzetnike, a sljedstveno tome – i sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja, i sve naše građane.

Treći paket mjera obuhvatiće, saopštio je premijer, određene kratkoročne, i posebno dugoročne mjere.

– Namjena kratkoročnih mjera je, kako je naveo,  da obezbijede podršku sektoru turizma u iznosu od 83.350.000 eura, podsticaj poljoprivredi i ribarstvu za realizaciju investicija u ukupnom iznosu od 89,4 miliona eura, unapređenje konkurentnosti privrede i to kroz 17 programskih linija i davanjem 10 miliona eura bespovratnih sredstava samo u 2020. godini, podršku privredi kroz subvencionisanje zarada uključujući turizam u ukupnom iznosu od 16,2 miliona eura, podršku najugroženijim kategorijama stanovništva u iznosu od 1,8 miliona eura, naveo je Marković.

– Dakle, u okviru interventnog pristupa ponovo ćemo subvencionisati zarade i sačuvati naše zaposlene, reprogramirati kredite i smanjiti stopu PDV-a sa 21% na 7% na pripremanje i usluživanje hrane i bezalkoholnih pića u svim ugostiteljskim djelatnostima i to na period od godinu dana -kazao je premijer.

Po 200 eura za najranjivije kategorije, 13% povećanje najnižih penzija retroaktivno od 1. januara

Premijer je rekao da je, uvažavajući potrebe najranjivijih kategorija građana, predviđena i novčana pomoć sa po 200 eura za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodica, i korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca.

– Pored toga Vlada će predložiti amandman na Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim će se obezbijediti korisnicima najniže penzije da im se planirano povećanje od 13% retroaktivno isplati od 1. Januara 2020. godine. Vjerujemo da će pomenute mjere, iako metodološki kratkoročne, uz brojne druge koje ih prate, postići efekat koji se od njih očekuje u brzom roku – kazao je Marković. 

On je predstavio dugoročne mjere navodeći da je riječ o Vladinoj strateškoj viziji podrške svim granama ekonomije.

Te mjere su, rekao je Marković, namijenjene razvoju informacionih tehnologija sa ambicijom prerastanja ovog sektora u IT industriju, turizmu kao strateškoj privrednoj grani, poljoprivredi i ribarstvu, energetici i saobraćaju.

Marković je kazao da je očigledno da dugoročne mjere treba da ostvare efekat u svim onim granama gdje nova realnost nameće i potrebu novog i posebno podržanog ekonomskog modela.

– Zbog toga je treći paket na srednji i duži rok prepoznao prostor za brz i fokusiran razvoj, zasnovan na postignutim rezultatima, isprobanim iskustvima, i platformi stavljanja postojećih i izdašnih resursa u funkciju održivog razvoja. U ovom dijelu posebno smo prepoznali važnost ulaganja u oblasti informacionih tehnologija, gdje smo za podsticaje namijenili oko 30 miliona eura. Ipak, osim razvojnih mogućnosti u svim oblastima koje nam to nude, prepoznali smo još jedno polje na kojem je neophodno djelovati istovremeno. To je neophodnost racionalizacije i smanjenja neproduktivnih troškova – dodao je Marković. 

Projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja ima razvojni karakter, kako dodaje, na drugoj strani treba da bude praćena štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost.

On je kazao da projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja imaju razvojni karakter, i da na drugoj strani treba da budu praćene štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost.

Zbog toga će, kazao je Marković, treći paket obuhvatiti  smanjenje tekuće neinvesticione potrošnje u obuhvatu od dodatnih 10% kod svih budžetskih korisnika i državnih fondova. Ovdje će pod posebnom pažnjom biti racionalizacija budžetske pozicije – Ostala lična primanja.

– Smanjenje voznog parka u javnoj administraciji, ograničavanje broja korisnika koji imaju pravo ka korišćenje službenih vozila, kao i prodaju dijela voznog parka. Racionalizaciju zarada u preduzećima sa državnim vlasništvom – dodao je on.

– Naša je obaveza da pretvorimo izrečeno u djelo kao novu vrijednost za Crnu Goru i sve građane – kazao je. 

Navodi i da Vlada smatra obavezom da osigura ekonomsku i finansijsku stabilnost, i materijalnu sigurnost svakog pojedinca uz obezbijeđen infrastrukturni i sveukupni razvoj, i dalji rast naše ekonomije.

– Zbog toga nijesmo ostali na pristupu nekih drugih ekonomija i ekonomskih doktrina, koje svoje planove i intervencije planiraju na kratak rok. Mi smo stabilnost i sigurnost u ovoj najvažnijoj društvenoj oblasti postavili na rok od naredne 4 godine, sa ulaganjem milijardu i dvjesta dvadeset miliona eura u sopstveni razvoj i održivost, stvarajući na taj način obavezu i za novu Vladu. Od takve obaveze mi nećemo bježati, kao ni od odgovornosti i posvećenosti da sve ovo o čemu će detaljnije govoriti kolege ministri, pretvorimo u djelo, u novu šansu i novu vrijednost za našu Crnu Goru, za svakog pojedinca i njegovu porodicu – poručio je Marković.

Kreću nove subvencije na zarade

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala da već od avgusta kreću nove subvencije zarada za jul, avgust i september za turizam ugostiteljstvo i drumski saobraćaj.

Najavila je da će za to bruto biti obezbijeđeno 18 milliona eura i da će se fokusirati na na 3500 preduzeća i 25 hiljada zaposlenih.

Ministarka je kazala da će od oktobra biti omogućeni i beskamatni krediti za energetsku efikasnost.

PDV u turizmu sedam odsto

Damir Davidović iz MORT je kazao da ukupno paket za turizam iznosi 215 milliona eura za restrukturiranje kredita kod banaka IRF, subvencije kamata

Planirano je snizenje stope PDV-a na sedam odsto, kao i kreditne linije za gradnju novih hotela.

Najnovije vijesti

Najčitanije

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27.03.2020 6591 pregleda