Zdravstveno stanje šuma u Crnoj Gori još uvijek je očuvano ali je na prostoru Pljevalja stanje nezadovoljavajuće i stoga se nakon raskida koncesionog ugovora sa „Vektrom Jakić“ moraju prevashodno sprovesti sanitarne mjere kako bi bio obezbijeđen održiv način gazdovanja.
To je navedeno u izvještaju ,,Zdravstveno stanje šuma u Crnoj Gori u 2020. godini“ koji je Vlada usvojila u četvrtak.
U dokumentu koji je pripremila Uprava za šume navodi se da dva značajna problema uslovljavaju hitnu reakciju: pojava sušenja šuma na prostoru opštine Pljevlja te činjenica da postoji značajan dio opožarenih površina na kojima nijesu sprovedene mjere sanacije do kraja.
Autori dokumenta konstatuju da se višegodišnja nebriga (izostanak sanitarne sječe i drugih zaštitnih mjera) posebno na dijelu gdje je koncesije imala „Vektra Jakić“, negativno odrazila na zdravstveno stanje šuma Ljubišnje.
– Posebno izražen primjer neblagovremenog uklanjanja sanitara jeste u gazdinskoj jedinici Ljubišnja. Nesprovođenje preventivnih mjera u proteklih šest godina od pojave sušenja, a prije svega prioritetnih sječa fiziološki oslabljelih stabala i uspostavljanja šumskog reda, kao i neblagovremeno saniranje požarišta, osnovni su uzroci što su sastojine izložene razmnožavanju potkornjaka (veliki osmozubi i šestozubi mali smrčin). U bitne uzročnike posebno treba istaći uticaj aerozagađenja i raznih polutanata nastalih od uticaja TE Pljevlja, Rudnika uglja, Rudnika olova i cinka Gradir – Šula i dr, čije se djelovanje osjeća i na mnogo većoj razdaljini od samog izvora zagađivača – piše u izvještaju.
Autori dokumenta konstatuju i da nije uklonjena opožarena drvna masa iz šuma koja je nastala u požarima od 2012. godini do 2020. godine te procijenjeno da se oko 20 odsto šumskih sastojina nalazi u raznim fazama degradacije, pa je prioritetan zadatak eliminisanje ključnih uzročnika.
Pogubne posljedice nemarnog odnose koncesionara ilustruju podatkom da je sanitarnom doznakom i urgentnim sanitarnim sječama u 2019. i 2020. godini posječeno oko 10.000 m³ dobrim dijelom propalog sanitarnog materijala.
U izvještaju o stanju šuma konstatuje se da je zbirno analizirani podaci pokazuju da je zdravstveno stanje šuma u Crnoj Gori još uvijek očuvano.
Na Ljubišnji se nalazi Zajednica bora krivulja koja ima status spomenik prirode. Odrednicama Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, kao i Prostornim planom opštine Pljevlja predloženo je proglašenje regionalnog parka Ljubišnja.
Šteta od šumskih požara 1,32 miliona eura
Požarima je lani bilo zahvaćeno 0,64 odsto šumske površine. U 146 požara u državnim šumama opožareno je ukupno 2.497 hektara, drvne zapremine 36.009 kubika drveta, i pričinjena materijalna šteta od ukupno 1,32 miliona eura. Najvišu štetu pretrpjele su šume u Rožajama – 1,27 miliona eura (požari zahvatili 160 hektara), Danilovgradu – 42.597 (470 hektara) i Nikšiću – 15.050 eura (193 hektra).
U privatnim šumama lani je bilo 74 požara, ukupno je opožareno 2.146 hektara a nastala je šteta od 106.204 eura.
Za zemlje Sredozemlja, u koje spada i Crna Gora, smatra se da je procenat opožarene površine od 1 odsto do 1,5 odsto u odnosu na ukupnu površinu pod šumama, u granicama normale.
Bespravno posječeno 4,160 kubika
U crnogorskim šumama prošle godine bespravno je posječeno ukupno 4,160 kubika drveta. Od toga u državnim 3.332, 84 a privatnim 828,10. U istom periodu zaplijenjeno je 320,30 m3 bruto drvne mase, podnešeno 295 krivičnih a sedam prekršajnih prijava.
U odnosu na 2019. godinu bespravna sječa je smanjena – u državnim šumama posječeno je 6.037,50 a u privatnim 436,08 kubika drveta. Smanjen je i broj krivičnih prijava – 269.
Pročitajte još