Nova Vlada, u decembru 2020. godine, zatekla je cijene goriva koje su bile izuzetno povoljne za crnogorske građane. Eurosuper 98 je početkom decembra 2020. godine iznosio 1,15 eura po litru, eurosuper 95 1,11 eura, a eurodizel 0,99 eura. Za samo godinu i dva mjeseca, cijene su skočile toliko da za 100 eura danas vozači, u odsnosu na decembar 2020. godine, sipaju čak 30 litara manje goriva. 

Jasno je da Vlada ne može da utiče na rast cijena nafte, ali svakako da postoje mehanizmi kojima je mogla pomoći da se ne dođe do današnjeg scenarija. 

Kao prvo, Vlada je mogla da ograniči cijene goriva. To je krajem prošle godine uradila Hrvatska, a ta odluka je i danas na snazi. 

Isto je učinila i Srbija, kako bi građani mogli lakše da prebrode period rasta cijena nafte na svjetskom nivou, koji se kasnije reflektuje i rastom cijena goriva u državama.

Međutim, Vlada Crne Gore nije ni razmišljala da ograniči cijene goriva. Pa tako danas crnogorski građani sipaju eurosuper 98 po cijeni od 1,58 eura po litru, eurosuper 95 iznosi 1,54 eura, a dizel 1,42. 

Takođe, Vlada nije željela ni da razmatra smanjenje akciza na gorivo, koje bi u krajnjem dovele do pada cijena naftnih derivata u Crnoj Gori. 

Uprkos svemu ovome, Vlada je nastavila da uzima 63 centa od litra dizela i 77 centi od litra benzina. 

Prema procjenama analitičara barel nafte će i dalje rasti, te je vrlo vjerovatno da će nas čekati i novo poskupljenje goriva. 

Iz Ministarstva kapitalnih investicija je početkom februara saopšteno da je inovirani zakon o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja na tržištu još u izradi. Prema ranije preuzetim obavezama koje proističu iz Direktive Evropskog savjeta, Crna Gora bi trebala od početka naredne godine da ima minimalne rezerve sirove nafte i/ili naftnih derivata.