Šćekić: Dug zdravstva Pandorina kutija za tužioca

    2 godine pre 414 pregleda Izvor: dan.co.me

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je da je u martu prošle godine, po dolasku na funkciju direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, zatekao dug od oko 50 miliona eura i već 60 odsto potrošenih sredstava od godišnjeg budzeta. On je podsjetio da taj dug nije napravio Fond, već zdravstveni sistem, javne zdravstvene ustanove kroz zarade za zaposlene, za potrošnju medicinskog i nemedicinskog materijala, opreme … kao i usluge koje plaćaju privatnim zdravstvenim ustanovama u zemlji i inostranstvu. Šćekić je poručio da se zna ko je potpisivao ugovore, te da su svjesno uništavali javno zdravstvo dugi niz godina.

On je povodom izjava prethodnih dana, da je odgovoran za dugove Fonda, ocijenio da su u pitanju sinhronizovane, neistinite i tendenciozne informacijije koje se plasiraju poslednjih dana, koordinirane iz političko-tajkunskih centara. Šćekić je kazao da „ova hajka treba da bude momenat da se ispita šta se sve radilo u zdravstvenom sistemu, ko se bogatio na račun države i građana, a i danas drže državu kao taoca i prijete obustavom isporuke ljekova i slično“.

– Ovo je sinhronizovani pokušaj propalih eksperata i tajkuna, koji su sistem držali zarobljenim, a sada treba da se otvori Pandorina kutija, koju su držali. I vjerujem, u Specijalnom državnom tužilaštvu. Neću stati sa reformom zdravstvenog sistema i zahvalan sam svima koji su odlučni u tome. Nećemo podleći pritiscima dolazili sa bilo koje profiterske strane, a na štetu države i građana – kazao je Šćekić.

Novi ministar, koji je nedavno na ovoj funkciji naslijedio Jelenu Borovinić Bojović, poručio da se Fond susretao sa opstrukcijama sa svih strana, a najviše od Ministarstva finansija, koje nije imalo sluha za potrebe zdravstvenog sistema i značajno je umanjivalo budzet u odnosu na tražena sredstva. Šćekić kaže i da nijesu redovno uplaćivali tražena sredstva, što pokazuju dopisi i urgencije koje se mogu vidjeti u arhivi Fonda i ministarstva.

– Prošlu godinu smo izdržali i održali zdravstveni sistem, iako smo imali opstrukcije sa svih strana, a najviše od bivšeg ministra finansija, koji ne zna šta je zdravstveni sistem, jer mu je zdravstvo bilo na zadnjem mjestu. Imali smo i opstrukcije od strane tajkuna i pojedinih medija u njihovoj pomoći – tvrdi Šćekić.

Prema njegovim riječima, kada je došao na mjesto direktora Fonda prije nešto više od godinu dana, pored ogromnog duga i velikog dijela potrošenog budzeta, uslijedile su i „najave povećanja troškova zbog pandemije i potpunog otvaranja granice zbog sezone „ekspertske Vlade“.

– To je u znatno izazvalo povećanje broja zaraženih virusom i povećanje potrošnje ljekova, kao i angažovanje zaposlenih u zdravstvenim ustanovama. Sve vrijeme smo se borili i krenuli u reforme koje će u ovoj godini pokazati rezultate, a posebno u 2023 – kazao je Šćekić, dodajući da je već smanjen broj privatnih apoteka sa kojima Fond ima ugovore, raskinuti su ugovori sa nekim privatnim bolnicama, ali i revidiran broj usluga kod privatnika, jer se mogu obezbijediti u javnom zdravstvu.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje je ranije saošteno da su od ukupnog duga od 65.000.000. u januaru otplatili iznos od 16.500.000 eura.

Bivši ministar finansija Milojko Spajić je ove sedmice poručio da podržava novog ministra Aleksandra Damjanovića da ispita dug od 50 miliona eura u Fondu, za koji je, kako tvrdi, odgovoran bivši direktor Dragoslav Šćekić. On je ocijenio da je trezor samo „protočni bojler“ za Fond, koji uplaćuje po nepostojećem nalogu iz Fonda.

Socijaldemokrate su juče ustvrdile da će dug Fonda na kraju ove godine iznositi 100 miliona, ukoliko Ministarstvo finansija ne reaguje kroz rebalans, što bez postavljanja sistema na zdrave osnove neće riješiti probleme.

Funkciju direktora Fonda zdravstva poslednjih decenija pokrivali su uglavnom kadrovi SDP-a, odnosno SD, kao dio koalicije sa DPS-om. Šćekić je inače kadar SNP-a.

On je funkciju direktora preuzeo od Seada Čirgića, koji je pet godina rukovodio Fondom. Tada je već dug Fonda iznosio 32.000.000 eura. U periodu do 2010. do 2016. godine na čelu Fonda zdravstva bio je Kenan Hrapović, koji je do dolaska Jelene Borovinić Bojović u decembru 2020. godine, bio ministar zdravlja. Tokom tog perioda dug Fonda je iznosio 30.000.000 eura.

Bivši direktor Fonda Sead Čirgić kazao je da smo imali rast zdravstvene potrošnje i duga FZO u 2021. godini, za gotovo 20 miliona eura. On je ponovio da se godinama unazad nedovoljno novca opredjeljuje za zdravstveni sistem. Čirgić smatra da je rješenje koje se nameće kao nužno i izvjesno rebalans budzeta.

– Svaki zdravstveni sistem iskazuje neizmirene obaveze na kraju godine i ne treba da čudi zašto ih FZO uvijek ima. Imao ih je i do sad, uvijek će ih imati. Pitanje je da li se dobro upravlja dugom i rizicima koji utiču na njegov rast, te koji je to nivo duga koji ne utiče na funkcionalnost sistema. Iz javno dostupnih podataka jasno je da nijesmo imali dobro upravljanje sistemom. Da je tako govori i činjenica da smo u periodu od pet godina imali stabilno finansiranje sistema bez poteškoća u funkcionisanju sa brojnim investicijama i razvojnim projektima, a da se dug održao na oko 40 miliona – kaže Čirgić.

Tražili da se resor finansija bavi svojim poslom

Iz Fonda kažu da nijesu naišli na razumijevanje kod bivšeg ministra finansija, već su upućeni da sredstva koja nedostaju obezbijede kroz preusmjeravanja sredstava sa određenih budzetskih pozicija, na kojima su kroz odgovoran odnos Fonda prema sistemu stvorene uštede.

– Na ovaj način obezbijeđen je dio sredstava za izmirivanje obaveza za koje kroz budzetsku klasifikaciju nije obezbijeđen dovoljan iznos sredstava koji bi omogućio cjelokupno finansiranje obaveza, kako tekućih tako i nagomilanih obaveza iz prethodnog perioda. Preusmjeravanja na ovaj način nijesu bila dovoljna o čemu smo upoznali Ministarstvo finansija i zatražili da nadležni preduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti, a sve sa ciljem nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, što je po našem mišljenju ne samo obaveza Fonda već i drugih institucija uključujući i nadležno ministarstvo, s obzirom na značaj koji zdravstveni sistem ima za građane – dodaju iz Fonda.