Pejović: Moramo imati ministre koji umiju da vode procese, bojim se da ćemo nastaviti period stagnacije

    1 godina pre 286 pregleda Izvor: dnevno.me

Treba da budemo svjesni da nakon svih godina stagnacije na evropskom putu moramo imati ministre, a zatim i ostale osobe u hijerarhiji, koje zaista umiju da vode procese i koje će proaktivno djelovati, ocijenio je za portal Dnevno programski direktor NVO Uzor Marko Pejović.

„Bojim se da ćemo u ovoj situaciji samo nastaviti period stagnacije i da će evropski put biti opet u zapećku, kada govorimo o reformskim procesima“, ističe Pejović.

Svjedoci smo da su se u Crnoj Gori u prošlosti, ali i danas, za ministre često birale osobe koje po obrazovanju i struci često nemaju dodirnih tačaka sa resorom na čijem su čelu. Odlučujuća stvar za njihov izbor bude partijska pripadnost, a ni ova Vlada nije izuzetak.

Naš sagovornik kaže i da se promjena vlasti 2020. dogodila pod uticajem velikog broja faktora, ali da je neupitno da su građani željeli da prestanu prakse koje su bile bliske DPS vlasti, te da se uspostavi meritokratski pristup pri zapoljšavanju i da svako napredovanje u javnoj upravi bude zaista bazirano na ispunjavanju svih kriterijuma koji su propisani različitim konkursima.

„Nažalost, prethodne tri godine su nam pokazale da su politički subjekti u potpunosti nastavili sa tim praksama, i na lokalnom i na nacionalnom nivou. Usljed takvog djelovanja, nastavljamo da ne sprovodimo reforme, posebno kada je riječ o javnoj upravi, zbog čega svjedočimo nastavku stagnacije ili čak nazadovanju“, ukazuje Pejović.

„Potrebno iskustvo u vođenju velikih timova“

Važno je, ističe on, da ministarske pozicije pokrivaju stručne i kompetentne osobe, sa dugogodišnjim iskustvom.

„Ukoliko imate osobe koje nemaju menadžerskog kapaciteta, ne možete ni očekivati rezultate, jer ako ne znaju da vode timove, džabe imaju i iskustvo u toj oblasti – prosto će izostajati sve što se tiče rukovođenja timom. Naša javna uprava je veoma glomazna, i činjenica je da treba raditi na optimizaciji, ali ukoliko se kandiduju osobe koje ne ispunjavaju uslove za ministra, onda se njihovo djelovanje svodi na ispunjavanje partijske agende i u tom slučaju opšti interes nije u fokusu njihovog rada. Dosadašnja praksa nam je pokazala da i u tim slučajevima izostaju konkretni rezultati i da se iznova rade neke nove strategije i akcioni planovi koji su gotovo mrtvo slovo na papiru“, smatra Pejović.

Na pitanje da prokomentariše sastav nove Vlade, te da li smatra da su dovoljno stručni i da će moći da isporuče rezultate i donesu boljitak našem društvu, Pejović odgovara da mu se čini da su okolnosti u Crnoj Gori već duže vrijeme zabrinjavajuće i zahtijevaju korjenite reforme ukoliko se želi postići opipljivi napredak.

„Jedan broj ministara gotovo da ne ispunjava kriterijume ni za pozicije samostalnih savjetnika, a kamoli da govorimo o ministarstvima. Kada je objavljena lista ministara i njihove kratke biografije, bilo je jasno da za pojedine gotovo da nijesu imali da stave nijednu profesionalnu referencu koja bi ih predložila za određeno mjesto. To nam govori da se politički biraju ljudi koji su možda više naklonjeni da budu partijski vojnici, a ne da moraju biti stručne osobe. Vjerujem da će prvih 12 mjeseci biti period u kom će se većina ministara upoznavati sa javnom upravom, a tek onda shvatiti koje su obaveze za pojedinačne resore“, navodi Pejović.

„Nismo došli do razvijenosti da se biraju zaista kompetentne osobe“

Boji se, kaže, da nismo došli do nivoa razvijenosti društva i svijesti da se biraju zaista kompetentne osobe. Navodi da je stanovništvo naviklo da je partijska pripadnost ulazna karta za gotovo svaku poziciju na nivou javne uprave.

„Istraživanja javnog mnjenja, koji se tiču političke i građanske participacije, govore da smo na jako niskom nivou kada govorimo o participaciji u procesu donošenju odluka, stanovništvo nije zainteresovano za te procese, upravo zbog toga što glasanjem u izbornim ciklusima daju legitimitet takvom biranju. Kada dođemo do nivoa razvijenosti i svijesti da građanstvo kažnjava političke subjekte koji to na taj način rade, onda ćemo doći do toga da se ljudi pri zapošljavanju biraju u skladu sa meritokratskim principom. Vjerujem da je to mukotrpan proces i da period nove političke tranzicije u Crnoj Gori treba da istakne važnost civilnog sektora u podizanju svijesti građana da politička pripadnost treba da bude posljednja ili da gotovo ne postoji kada govorimo o napredovanju ili zapošljavanju…Dok god budemo imali vrzino kolo građana koji se sve češće učlanjuju u političke partije zarad sticanja benefita, posebno za zapošljavanje, imaćemo ovakve igre i pravila ponašanja, kada govorimo o naimenovanjima u javnoj upravi“, smatra Pejović.

Ističe da kao društvo moramo zahtijevati da institucije budu nezavisne i ojačane i da prate rad ministara koji su odgovorni za odluke i mjere koje donose.

„Ukoliko nemate osobe koje su kompetentne, upitnost odluka i mjera koje donose, odnosno šta preduzimaju ili propuštaju da donesu je na visokom nivou upitnosti i izražava stanje zabrinutosti, a sve se to može reflektovati po evropski put naše države“, kaže Pejović.

„Veliki broj ministara koji su mnogo više upitni od Vujović“

Iako godinama svjedočimo praksi da se za ministre biraju politički kadrovi, najviše prašine u javnosti podignuto je zbog naimenovanja Tamare Vujović iz reda Demokrata na funkciju ministarke kulture i medija, iako je doktor fizikalne medicine.

Pejović kaže da, iako Vujović nije osoba koja treba da pokriva taj resor, nije jedino kadrovsko rješenje koje treba da bude problematizovano.

„Ona je duže vrijeme bila u upravi, što na lokalnom, što na nacionalnom nvou. U toj situaciji bio je najveći jaz između onoga ko bi po stručnim referencama trebalo da bude na poziciji ministarke kulture i medija. S druge strane, to je osoba sa stručnim referencama u oblasti medicine. Čini mi se da je nepovezanost njenog obrazovanja sa datim mjestom bila najviše upitna. Veliki je broj ministara koji su odabrani za određene pozicije, a koji su mnogo više upitni od Vujović. Sav taj teret, kada govorimo o stručnosti kadra, najviše je ona ponijela, iako nema dileme da to nije osoba koja treba da pokriva resor kulture. Ali, u poređenju sa svim ostalim kandidatima za različite resore, govorimo o osobi koja makar zna kako funkcioniše javna uprava i na koji način se donose odluke. Vjerujem da je Vujović samo jedna od ministara koje je trebalo da budu problematizovani, ali nikako samo ona“, zaključuje Pejović za Dnevno.me.