Venecijanska komisija usvojila je mišljenje na revidirani nacrt Zakona o Vladi Crne Gore koje je uputilo Ministarstvo javne uprave, naglašavajući kako nijesu primijenjene preporuke koje se tiču poboljšanja u dijelu koji se tiče odgovornosti Vlade prema Skupštini.

U prethodnom mišljenju je predloženo usklađivanje formulacije člana 3 nacrta zakona koji je glasio: „Vlada djeluje samostalno u okviru svojih nadležnosti“. Naime, iz VK su tražili da se jasno navede da je rad Vlade podložan parlamentarnoj odgovornosti.

-U revidiranom nacrtu zakona prethodna formulacija je izmijenjena, ali bez preciziranja da je Vlada odgovorna Skupštini. Stoga se nejasnoća i dalje mora otkloniti u skladu sa preporukom Komisije, navodi se u mišljenju.

Napominju da je u najnovijem nacrtu koje je poslalo MJU izostavljena opšta odredba o odgovornosti cijele Vlade prema Skupštini.

-Činjenica da Skupština bira i može razriješiti predsjednika Vlade i članove Vlade — uključujući potpredsjednike i ministre podrazumijeva da je ne samo predsjednik Vlade, već i cijela Vlada politički odgovorna Skupštini. U savremenim parlamentarnim demokratijama, parlamenti ispunjavaju svoju dužnost zaštite i ostvarivanja ljudskih prava i vladavine prava kroz svoje osnovne funkcije: predstavljanje, zakonodavstvo i nadzor. Odgovornost Vlade prema Skupštini temelji se manje na principu podjele vlasti, a više na principu odgovorne vlade, koji zahtijeva da ona politički odgovara za svoje odluke predstavnicima koje je narod demokratski izabrao u parlament, navodi se u mišljenju VK.

Komisija apostrofirala ključne nedostatke

Venecijanska komisija je u svom mišljenju konstatovala i da je Vlada Crne Gore do sada djelimično ispoštovala ključne preporuke koje se odnose na zakonitost i ustavnu usklađenost nacrta Zakona.

U zaključku mišljenja posebno je istaknuta zabrinutost zbog nemogućnosti Prvog potpredsjednika Vlade da privremeno preuzme dužnosti premijera u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Komisija je upozorila nadležne državne institucije da je neophodno osigurati punu usklađenost dijelova nacrta zakona sa Ustavom Crne Gore, posebno poglavlja XII i XIII, te principima zakonitosti i podjele vlasti. Preporučeno je da se razmotri i ustavna revizija kao dugoročno rješenje ovih pitanja.

-Takođe, komisija traži preciziranje procedura za zamjenu premijera, ukoliko Prvi potpredsjednik Vlade nije u mogućnosti da preuzme tu funkciju. Preporučuje se da tada dužnost premijera privremeno obavlja potpredsjednik Vlade koji je najduže na funkciji ili je najstariji po godinama. Pozdravljena je djelimična implementacija drugih preporuka, kao što su pojašnjenje statusa potpredsjednika Vlade i razlika između uredbi i onih koje imaju zakonsku snagu, navodi se.

Komisija je, između ostalog, ponovno ukazala na neke neriješene preporuke rodnu ravnopravnost i zastupljenost manjina u sastavu Vlade.

Ukazano je i na potrebu preispitivanje pravila o kvorumu i većini glasova, kao i jasno naglašavanje parlamentarne odgovornosti Vlade prema Parlamentu.

-Na kraju, imajući u vidu važnost provjera integriteta koje mogu uticati na formiranje nove Vlade i funkcionisanje državnih institucija, Venecijanska komisija je preporučila da se jasno definišu koraci koji će se preduzeti u slučaju negativnih rezultata tih provjera, u skladu sa Ustavom, zaključeno je u mišljenju.

Upitno da li su suštinski problemi adekvatno riješeni

Komisija u mišljenju naglašava da je prepoznala značajan napredak u revidiranom nacrtu zakona.

Ipak, jasno postavlja dilemu da li su ključni aspekti adekvatno riješeni ili djelimično urađeni.

-Svako revidiranje koje nije potpuno, može ugroziti zakonitost, ustavnu usklađenost i efikasnost Vlade Crne Gore, napominje se u mišljenju.

Da će Crna Gora dobiti moderan Zakon o Vladi u skladu sa standardima Evropske unije, uvjeravali su ove godine iz Ministarstva javne uprave.

Ministar Maraš Dukaj kazao je u martu da očekuje da će taj pravni akt biti usvojen u kratkom roku. Optimizam je tada Dukaj obrazložio činjenicom da u MJU „duže vrijeme posvećeno rade na pripremi što kvalitetnijeg teksta Zakona o Vladi.“

Istovremeno, iz civilnog sektora upozoravali su u susret mišljenju VK da revidirani nacrt zakona ne predviđa rješenja koja bi osigurala efikasniji i odgovorniji rad Vlade.

Iz CDT-a su nedavno kazali da nacrt ne tretira ključne probleme koji su se u praksi pojavljivali u funkcionisanju izvršne vlasti.

Da se nada da će Zakon o Vladi biti uskoro usvojen, rekao je krajem maja ove godine i presjednik države Jakov Milatović.

On se osvrnuo na, kako je rekao tada, političku trgovinu.

-Crna Gora ima drugu po veličini vladu u svijetu. To nije nešto na šta bi trebalo da budemo ponosni. To je bio rezultat političkih pregovora i kompromisa skoro deset političkih partija koje podržavaju postojeću Vladu. Nadam se da će ovaj zakon biti uskoro usvojen u parlamentu, kao dio reformske agende i procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU). Nadam se da će zakon, jednom kad bude usvojen, spriječiti političku trgovinu koju smo mogli da vidimo u formiranju postojeće Vlade, naveo je tada Milatović.

Važnost funkcionalnog Zakona o Vladi isticali su nedavno i iz Centra za građansko obrazovanje, uz napomenu da je dosadašnja praksa pokazala da se ne može osloniti na demokratske manire i dobru volju političara.

-Ovaj zakon treba da ograniči partijske apetite, spriječi loše prakse i zloupotrebe konstrukcionih praznina, naveli su iz CGO.

Kako su tada ukazali, tehnički mandat nije bio jedini dio prethodnog nacrta koji je, prema mišljenju Venecijanske komisije, trebalo uskladiti s Ustavom.

-Među ključnim pitanjima bila je i kompozicija i struktura Vlade, odnosno ograničavanje broja ministarstava, što je ostalo i u, kako izgleda, konačnom Predlogu zakona o Vladi, saopštili su.

Pozitivno ocijenjene izmjene u vezi broja ministarstava

Komisija je, ocjenjujući revidirani nacrt Zakona o Vladi, pozdravila izmjene koje se odnose na ograničenje broja ministarstava i strukturu izvršne vlasti.

Naime, konstatovano je da je preporuka u ovom segmentu u potpunosti ispoštovana.

Prethodna verzija nacrta ograničavala je broj ministarstava na 15, uključujući sedam osnovnih resora, što je, prema Komisiji, moglo narušiti ravnotežu između zakonodavne i izvršne vlasti.

-Previše rigidna kontrola nad strukturom Vlade od strane Parlamenta mogla bi ograničiti njenu sposobnost da odgovori na nove izazove i efikasno obavlja svoje dužnosti- ocijenjeno je u odnosu na prethodni nacrt.

Zbog toga je revidirani nacrt sada predvidio do 20 ministarstava, uključujući dvoje ministara bez portfelja. Time se, smatraju u VK, izvršnoj vlasti omogućava veća fleksibilnost u organizaciji i radu. 

-Smatra se da je na ovaj način postignut uravnotežen odnos između supremacije Skupštine u donošenju zakona i autonomije Vlade u organizaciji sopstvenog rada, navodi se u mišljenju.