Foto: Pixabay –

Klimatske promjene, gubitak staništa, pesticidi i bolesti stavljaju ogroman pritisak na pčelinje populacije širom svijeta. S ciljem da preduhitre njihov nestanak, naučnici iz Kalifornije osmislili su tehnologiju koja omogućava precizno praćenje zdravlja pčelinjih zajednica.

Istraživači sa Univerziteta Kalifornija u Riversajdu osmislili su inovativni sistem nazvan Elektronski pčelinji veterinar (Electronic Bee-Veterinarian EBV) – pametnu tehnologiju koja putem jeftinih senzora u košnicama prati zdravstveno stanje kolonije mjerenjem temperature. Ovaj sistem može na vrijeme upozoriti na probleme unutar košnice i potencijalno spriječiti njihov kolaps.

Zašto su pčele toliko važne?

Medonosne pčele nisu značajne samo zbog meda koji proizvode. Njihova najvažnija uloga je u oprašivanju – procesu bez kojeg bi trećina svjetske proizvodnje hrane bila ozbiljno ugrožena. Oko 75% svih kultura koje uzgajamo za ishranu direktno zavisi od oprašivača, među kojima su pčele najefikasnije.

Procjene pokazuju da pčele svake godine doprinose poljoprivrednoj produktivnosti SAD-a s preko 27 milijardi eura. Ipak, u toj zemlji je u samo jednoj godini izgubljeno više od 55% kolonija, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među naučnicima i poljoprivrednicima. U nekim dijelovima svijeta, pad populacije autohtonih vrsta pčela doseže i do 70%.

Kombinacija klimatskih promjena, gubitka prirodnih staništa, široke upotrebe pesticida (posebno neonikotinoida) i sve češćih bolesti stvorila je idealne uslove za kolaps pčelinjih zajednica. Neki pesticidi dokazano utiču na orijentaciju pčela i narušavaju njihov imuni sistem. Iako su mnoge zemlje zabranile njihovu upotrebu, posljedice se i dalje osjećaju.

Istraživanja takođe pokazuju da su pčele odlični bioindikatori – njihovo zdravlje odražava šire stanje ekosistema: kvalitet zemljišta, raznovrsnost biljnih vrsta i prisustvo zagađivača u životnoj sredini.

Kako funkcioniše EBV?

Sistem Elektronskog pčelinjeg veterinara koristi senzore koji se postavljaju unutar košnice i bilježe podatke o temperaturi u realnom vremenu. Pčele inače održavaju stabilnu temperaturu u košnici između 33 i 36°C. Svako odstupanje od te ravnoteže može biti znak bolesti, trovanja pesticidima ili drugog stresa.

Sakupljeni podaci se analiziraju pomoću naprednih algoritama koji kreiraju tzv. “koeficijent zdravlja”, u rasponu od 0 do 1 – pri čemu 1 označava potpuno zdravu koloniju. Na osnovu tih informacija, pčelari mogu pravovremeno reagovati i spriječiti gubitak kolonije.

Dodatna prednost ovog sistema je njegova pristupačnost – instalacija jednog seta senzora po košnici košta manje od 45 eura, što je višestruko jeftinije od komercijalnih rješenja koja često koštaju stotine pa i hiljade eura. To EBV čini pogodnim za male pčelare, ali i za velike proizvođače.

EBV tehnologija trenutno se zasniva na temperaturnim podacima, ali istraživači već rade na njenom unapređenju. U planu su automatski sistemi za grijanje i hlađenje košnica, koji bi na osnovu podataka sa senzora samostalno regulisali uslove unutar kolonije. Time bi se spriječio kolaps pčela i prije nego što postane vidljiv.

Takođe, širom svijeta se sprovode različite strategije za očuvanje pčela: od programa urbanog pčelarstva, preko stvaranja zaštićenih zona za oprašivače, do genetskih istraživanja za razvoj otpornijih sojeva pčela i tehnologija za vještačko oprašivanje.

Više od poljoprivrede – pitanje opstanka

Pčelarstvo je u mnogim ruralnim zajednicama osnovni izvor prihoda, ali je istovremeno i dio kulturnog identiteta i prenosi se s generacije na generaciju. Gubitak pčela ne bi značio samo udarac za poljoprivredu, već i za ekonomsku stabilnost i društvenu koheziju.

Prema procjenama stručnjaka, ako bi se pad pčelinje populacije nastavio trenutnim tempom, ekonomske posljedice na globalnom nivou mogle bi se mjeriti trilionima eura.

Zato međunarodne organizacije, uključujući i Organizaciju za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), ulažu ozbiljne napore u očuvanje oprašivača. EBV tehnologija je jedan od pokazatelja kako inovacije mogu postati ključan saveznik u toj borbi.

Izvor: Univerzitet Kalifornija, Riversajd