Privremena zabrana izvođenja radova na flotacijskom odlagalištu najavljena od strane Ministarstva energetike i rudarstva, prijeti opstanku 200 radnih mjesta i direktno ugrožava egzistenciju preko 500 članova porodica koji zavise od naših plata, poručili su zaposleni u rudniku „Šuplja stijena“ – Gradir Montenegro.

Oni su se obratili Ministarstvu energetike i rudarstva povodom najavljenje zabrane.

– Iako privremena zabrana odlaganja jalovine sama po sebi ne znači direktnu zabranu rada rudnika, ukoliko potraje, neizbježno će dovesti do zaustavljanja proizvodnje uslijed nemogućnosti odlaganja jalovine u dužem vremenskom periodu – naveli su u saopštenju.

Povod za ovu mjeru, kazali su, jeste akcident koji se dogodio na prostoru odlagališta flotacijske jalovine, kada je uslijed djelovanja podzemnih sila došlo do pojave otvora u zemlji, cijepanja žašfltne folije te privremenog izlivanja veće količine vode i manjeg dijela jalovine u podzemne pukotine i rasjede.

Dio izlivenog materijala je, dodaju, podzemnim putevima dospio do rijeke Ćehotine.

– Naglašavamo da su preduzete hitne mjere sanacije kako bi se što prije zaustavilo dalje oticanje i spriječila veća kontaminacija rijeke što prije svega podrazumijeva prekid odlaganja jalovine na toj fazi odlagališta. Smatramo međutim daje na odluku Ministarstva, pored ekološke dimenzije značajno uticao pritisak pojedinih ekoloških organizacija, tačnije Sportskog ribolovnog kluba „Lipljen” i Ekološkog društva „Breznica” iz Pljevalja – naveli su zaposleni u rudniku.

Navod i da poštuju pravo svih građana i organizacija da se brinu za zaštitu životne sredine, te da uvažavaju potrebu očuvanja naših rijeka, ali smatraju da pristup ovih organizacija sve više prelazi iz domena brige za rijeku i životnu sredinu u sferu političkog i ličnog interesa koji ni najmanje ne uzima u obzir ljudske sudbine radnika i njihovh porodica.

– Stoga smatramo da najavljena zabrana izvođenja radova na odlagalištu predstavlja preuveličanu, neadekvatnu reakciju koja može imati nesagledive posledice po rad rudnika i budućnost zaposlenih i naših porodica – istakli su.

Naglasili su i da pomenute organizacije u svom djelovanju prate svaki korak rudnika, reaguju preko medija, podnose prijave, te vrše kontinuiran pritisak u dužem vremenskom intervalu dok u isto vrijeme ignorišu druge zagađivače rijeke Ćehotine. 

– Svakodnevno se iz oko 7000 domaćinstava, industrijskih i ugostiteljskih objekata, ispuštaju ogromne količine deterdženata i fekalnih voda, uz skoro nikakvu ili simboličnu reakciju istih organizacija. Kolektor za preradu otpadnih voda u Židovićima čija izgradnja je koštala oko 6.000.000 eura i čije održavanje opštinu Pljevlja košta oko 800.000 eura godišnje prihvata svega oko 20-30% otpadnih voda, dok se ostatak direktno izliva u rijeku Ćehotinu.Pored navedenog,pojava fekalija u rijeci Breznici koja protiče kroz grad nije rijetkost ali sve je to izgleda, prihvatljivo i na iste probleme se ukaže veoma rijetko i bez značajnijeg insistiranja na utvrđivanju odgovornosti – naveli su u saopštenju.

Ističu da se protiv rudnika djeluje kao da je riječ o hroničnom i sistemskom zagađivaču koji svojim radom nanosi više štete nego koristi, a to, kako kažu, nije tačno.

Smatraju da nema toga privrednog subjekta koje bi opstao,a da u isto vrijeme zadovolji sve moguće zahtjeve SRK”Lipljen“ i ”Breznicaî’ tj. njihovih čelnika.

– Da postoji osnov za sumnju kako je riječ o organizovanom poduhvatu protiv interesa rudnika i Zaposlenih, možemo navesti i to da je Se u istu nedavno uključio sam predsjednik opštine Pljevlja gospodin Dario Vraneš koji je gostujući u emisiji ”Gledajmo se” RTVCG emitovanoj u mjesecu martu ove godine izjavio ”…ovaj rudnik istinski zapošljava jedan broj ljudi,istina ti ljudi primaju Platu ali mnogo je veća šteta,ekološka šteta koja se nanosi životnoj sredini,pa i nizvodno opštinama Foča,Goražde i dalje“.Njega očigledno nije zanimao interes zaposlenih i njihovih porodica. Samo po sebi,postavlja se pitanje kome ćete “zdravu” životnu sredinu ako nema ljudi i naroda???

Mnogi mediji kako na lokalnom,takode i na državnom i regionalnom nivou potpuno neobjektivno informišu javnost u smislu daje povodom navedenog akcidenta objavljen niz naslova u smislu “ Prekogranični incident: Otrovne materije s jalovišta u Pljevljima rijekom stigle do Foče u BiH”.Rijetki su mediji koji su objavili saopštenje Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde da analize uzoraka vode ne pokazuiu odstupanja od propisanih vrijednosti te da niie utvrdeno prisustvo teških metala. Navedene činjenice nas upućuju na već izvedeni zaključak daje sve organizovano ,da izlazi iz domena brige za životnu sredinu i sa namjerom da se nanese šteta rudniku i zaposlenim te da se po mogućnosti rudnik zatvori – stoji u saopštenju.

Zaposleni u rudniku su kazali da zabrana rada ne pogađa samo radnike već i čitave zajednice, porodice, školsku djecu i budućnost ovog kraja.

– U naseljima Šula i Gradac, u kojima su osnovne škole nekada imale i po 400 učenika, danas ih jedva ima dvadesetak. Zatvaranje rudnika znači i konačno iseljavanje ljudi. O tome se, izgleda, malo ko brine,tačnije nedostatak naroda i djece nije problem,problem je nedostatak ribe na što utiče čitav niz faktofa,a ne samo rad rudnika.Možda čak ponajmanje rad rudnika – dodali su,

Napominju da rudnik godišnje uplaćuje blizu 300.000 eura tzv. Ekološke naknade.

– Po našem mišljenju riječ je o značajnim sredstvima koja očigledno promašuju svoju svrhu jer ne vidimo niti namje poznato u koju svrhu se taj novac troši,o tome se malo šta zna. Mi ne tražimo privilegije. Mi tražimo pravdu, jednak tretman, i razumijevanje za ljude — ne samo za ribe. Životna sredina mora da bude očuvana, ali i ljudski život, dostojanstvo i opstanak ne smiju biti zanemareni – kazali su.

U saopštenju su naveli sledeće zahtjeve:

1.Hitno povlačenje najavljene zabrane rada na odlagalištu rudnika.

2.Transparentnu i nepristrasnu analizu stvarnog uticaja rudnika na životnu sredinu. 3. Uključivanje predstavnika radnika u sve buduće procese donošenja odluka koje se direktno tiču naše egzistencije.

4. Jednako mjerenje i odgovornost za sve zagadivače — ne samo za nas.

Ako naši zahtjevi ne budu shvaćeni ozbiljno, bićemo prinuđeni da preduzmemo sve zakonom dozvoljene oblike sindikalnog organizovanja i javnog protesta kako bismo zaštitili naš rad, egzistenciju i pravo da živimo.