Zdravstvo, energetika i vodovod moraju obezbijediti minimum procesa rada, dok se zaposlenima u Vojsci, policiji i pravosuđu štrajk može zabraniti.  To se između ostalog navodi u Nacrtu Zakona o štrajku, koji je pripremilo Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Zakon predviđa i formiranje štrajkačkih straža koje će na ulazima u firme moći da informišu javnost i kolege o zahtjevima radnika, uz striktne zabrane fizičkih prepreka, prijetnji ili ometanja onih koji žele da rade. Poslodavcima se izričito zabranjuje svaki oblik pritiska na zaposlene koji učestvuju u štrajku, a istovremeno im se onemogućava da angažuju nova lica kako bi zamijenili štrajkače. Cilj zakona je, kako navode iz resornog ministarstva, da se uspostavi balans između prava na štrajk i nesmetanog funkcionisanja osnovnih djelatnosti od javnog značaja.

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga objavilo je nacrt novog Zakona o štrajku, kojim se nastoji modernizovati postojeći pravni okvir i uspostaviti ravnoteža između ustavnog prava radnika na štrajk i potrebe da se zaštiti javni interes, funkcionisanje države i prava trećih lica. Kako se navodi u obrazloženju, važeći zakon je zastario, neprimjenjiv u mnogim situacijama i ne obuhvata sve oblike radnog odnosa, posebno u javnim službama. Cilj je da se „obezbijedi ostvarivanje prava na štrajk kao jednog od osnovnih prava radnika, ali uz istovremenu zaštitu prava drugih i javnog interesa“.

Jedna od ključnih novina odnosi se na formalnu proceduru organizovanja štrajka. Prema članu 12 nacrta, sindikat ili zaposleni koji organizuju štrajk dužni su da poslodavcu, najkasnije pet dana prije početka štrajka, dostave pisanu odluku o štrajku, razloge, vrijeme početka, spisak zaposlenih koji stupaju u štrajk i odluku o formiranju štrajkačkog odbora. U slučaju štrajka upozorenja, ovaj rok je 24 sata. Ministarstvo pojašnjava da je to važno kako bi se izbjegli nesporazumi u situacijama kada se štrajk sprovodi nedolaskom na posao – jer u protivnom poslodavac može preduzeti disciplinske mjere prema zaposlenima koji se nijesu pojavili na radu, a nijesu formalno u štrajku.

“Naime, jedna od mogućnosti je da se štrajk ispoljava nedolaskom zaposlenih na rad. U tom slučaju, poslodavac, ukoliko nema spiska zaposlenih koji su u štrajku, a neki od njih nijesu na radnom mjestu, može u skladu sa Zakonom o radu i Opštem kolektivnim ugovorom da preduzme odgovarajuće mjere  (disciplinska odgovornost, otkaz ugovora o radu) kojima će sankcionisati njihov nedolazak na radno mjesto. U slučaju da se njihovo ime nalazi na spisku zaposlenih koji su u štrajku, opasnost od nastupanja pomenutih posljedica ne postoji”, navodi se u obrazloženju Zakona.

Nacrt potvrđuje da zaposleni koji su u štrajku nemaju pravo na zaradu za vrijeme trajanja štrajka. Ipak, u slučaju da zaposleni odustanu od štrajka, štrajkački odbor mora blagovremeno dostaviti izmjene poslodavcu, kako bi se izbjegle eventualne posljedice.

Poseban fokus stavljen je na djelatnosti od vitalnog značaja. Prema članu 15, to su djelatnosti čiji bi prekid rada mogao da „ugrozi život, ličnu sigurnost ili zdravlje stanovništva“. Tu spadaju zdravstvena i veterinarska zaštita, proizvodnja, prenos i snabdijevanje električnom energijom, vodosnabdijevanje, elektronske komunikacije, kontrola vazdušnog saobraćaja, zaštita od požara i socijalna i dječja zaštita.

“U ovim djelatnostima postoji obaveza poštovanja minimuma procesa rada od prvog dana organizovanja štrajka. Dakle, ne znači da
sve javne službe imaju vitalni, suštinski značaj za zajednicu”, precizirano je zakonom.

Osim njih, zakon navodi i druge djelatnosti koje ne spadaju u vitalne, ali čiji bi štrajk mogao ozbiljno da ugrozi životne uslove građana. Tu su, između ostalog, obrazovanje, komunalne usluge (poput odvoza otpada i grijanja), poštanske usluge, distribucija goriva i gasa, saobraćaj, pomorske i vazdušne luke, te i izgradnju i održavanje saobraćajne infrastrukture.

Važna novina odnosi se na mogućnost zabrane štrajka u pojedinim državnim organima i službama. Dok važeći zakon omogućava zabranu štrajka svim zaposlenima u državnim organima i javnim službama, novi nacrt to pravo ograničava.

“Tako se mogućnost zabrane organizovanja štrajka prema predloženim rješenjima odnosi na zaposlene u Vojsci Crne Gore, policiji, sudu, tužilaštvu, organu državne uprave nadležnom za poslove pravde, organu uprave nadležnom za izvršenje krivičnih sankcija, organu uprave nadležnom za poreze i carine, kao i na zaposlene na rukovodećim poslovima u organima državne uprave, u skladu sa zakonom. Dakle, za razliku od važećih rješenja zaposlenima u organima državne uprave koji nijesu nosioci javnih ovlašćenja ne može se zabraniti pravo na štrajk”, obašnjavaju iz resornog ministarstva.

Za razliku od važećih rješenja, zaposleni u državnoj upravi koji nijesu nosioci javnih ovlašćenja neće moći biti automatski isključeni iz prava na štrajk. Takođe, sužen je i broj razloga zbog kojih se štrajk može zabraniti – nacrt predviđa samo tri: nacionalnu bezbjednost, bezbjednost lica i funkcionisanje organa vlasti.

Predlog zakona po prvi put precizno uređuje i institut štrajkačkih straža. Zaposleni koji stupaju u štrajk mogu formirati straže ispred ulaza u poslovne prostorije poslodavca, s ciljem informisanja zaposlenih i javnosti o sporu i opravdanosti zahtjeva štrajkača.

“Pri tome, predloženim rješenjima se zabranjuje primjena fizičke prinude, postavljanje prepreka ili blokada prilazu poslu zaposenima koji žele da rade, a zabranjuje i prijetnju ili vrijeđanje zaposlenih, kao i sprječavanje poslodavca u vršenju svoje djelatnosti. Novinu u odnosu na važeći zakon predstavlja ograničenje broja učesnika štrajkačke straže na najviše četiri člana, ako se poslodavac i članovi štrajkačkog odbora drugačije ne dogovore”, navodi se u zakonu.

Na identičan način kao i u važećem zakonu, predviđen je i tzv. „lockout“ – institut kojim poslodavac, nakon 30 dana trajanja štrajka, može isključiti sa rada i zaposlene koji nisu u štrajku. Takođe, zakon zabranjuje zapošljavanje novih lica u cilju zamjene štrajkača i predviđa novčane kazne u slučaju nepoštovanja te zabrane.