Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) Hrvatske tvrdi da o visini potraživanja te države prema Crnoj Gori po osnovu sukcesije vojne imovine imaju “opsežnu dokumentaciju”, ali ne otkrivaju koja imovina je u pitanju.

Ministarstvo odbrane Crne Gore, s druge strane, tvrdi da nije bilo zvanične potvrde tvrdnji o bilo kakvom dugu Crne Gore. Prethodno su iz Zagreba saopštili da Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde američkih dolara.

Posebna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić, rekla je juče da je Hrvatska uputila Crnoj Gori notu koju bi crnogorska Vlada trebalo “ozbiljno da shvati, a posebno ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate)”.

“Ako ne zna šta je bilo, trebalo bi da pita svoje prethodnike ili da pogleda u arhive, gdje će naći bilješke o tome kako su u proteklih 20-ak godina brojni visoki zvaničnici Ministarstva odbrane Crne Gore i Vojske Crne Gore bili vrlo detaljno brifovani o visini hrvatskih potraživanja po pitanju protivpravno otete sukcesione mase vojne imovine JNA (Jugoslovenska narodna armija) na koju pravo vlasništva polaže Hrvatska. O tome postoji opsežna dokumentacija u MVEP-u Hrvatske”, tvrdi Babić Galić.

Zagreb je prošle sedmice uputio protestnu notu Podgorici zbog odluke Ministarstva odbrane da izradi značke s likom školskog broda “Jadran”, navodeći da on, “prema stavu Hrvatske”, predstavlja dio vojne imovine koja pripada toj državi. Potom su najavili detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije, tvrdeći da Crna Gora ima dug prema Hrvatskoj

Četiri kanadera

Iz Ministarstva odbrane nijesu odgovorili da li znaju na koju imovinu se navodni dug Crne Gore prema Hrvatskoj odnosi.

Hrvatski “Večernji list” objavio je da su, osim broda “Jadran”, dio sukcesione mase vojne imovine i četiri kanadera koje je Crna Gora “uzela” 1991. godine.

“Treba podsjetiti kako je Crna Gora 1991. uzela Hrvatskoj četiri kanadera vrijedna 20 miliona dolara, te ih već iduće godine prodala Grcima po cijeni jednog novog kanadera. Sada, kada bukte veliki požari, Crna Gora redovno moli Hrvatsku za pomoć pri gašenju”, piše taj list.

Države koje su nastale raspadom Jugoslavije, potpisale su 29. juna 2001. godine u Beču Sporazum o sukcesiji kojim su utvrđeni “osnovni principi i obaveze država nasljednica (sukcesora) pri imovinsko-pravnoj diobi nasljeđa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ)”, što podrazumijeva i imovinu JNA. Potpisale su ga tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora), Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Bosna i Hercegovina.

U međunarodnom pravu sukcesija označava prenošenje prava i obaveza jedne države (prethodnice) na drugu državu (sukcesorke).

U Sporazumu piše da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ, koja se nalazila na teritoriji te zemlje, preći na državu sukcesora na čijoj se teritoriji nalazila na dan kad je ova proglasila nezavisnost. Navodi se da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ, koja je predstavljala dio vojne imovine, biti predmet posebnih aranžmana koji treba da se dogovore između zainteresovanih sukcesora. Međutim, teritorijalni princip važi za materijalnu pokretnu i nepokretnu imovinu bivše JNA, koja je korišćena u civilne svrhe.

Ministarstvo ulaže u brod, Hrvati tvrde da je “otet”

Ministarstvo odbrane je u protekle dvije godine uložilo značajan novac u “Jadran”, koji je, između ostalog, dobio novu elektronsku navigacijsku opremu, a do kraja godine brod će, po svemu sudeći, dobiti i novi komplet od 12 jedara ukupne površine preko 930 kvadrata.

Hrvatska pretenduje da od Crne Gore preuzme “Jadran” nazivajući ga “otetim hrvatskim brodom” i pozivajući se na to da je u periodu od 1933. do 1991. taj jedrenjak imao bazu većinom u gradovima koji su na teritoriji današnje Hrvatske.

Međutim, “Jadran” kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje SFRJ nije se zatekao na teritoriji Hrvatske 1991, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o svojoj državnoj nezavisnosti, već je tada bio u Crnoj Gori – na redovnom, tzv. velikom remontu u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu.

Zbog toga brod, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.