Crna Gora godišnje gubi oko 86 miliona eura zbog neregistrovanog privatnog smještaja, zbog neažurnih evidencija, neefikasne naplate i nepostojanja centralnog turističkog informacionog sistema, navedeno je u Informaciji o analizi digitalnih tokova i alata u turizmu Crne Gore na osnovu podataka o turističkom prometu iz 2024. godine.

Informaciju je usvojila Vlada u julu, a pripremljena je u saradnji s Kancelarijom Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS). U gubicima od 86 miliona kako je navedeno nisu uračunati gubici od boravišnih taksi i indirektnih prihoda. U prošloj godini zvanično je zabilježeno više od 15 miliona noćenja, dok je prihod od boravišnih taksi iznosio nešto više od 11,6 miliona eura, prenose Vijesti.

U analizi se zaključuje da Crnoj Gori nedostaje centralni turistički informacioni sistem koji bi objedinio sve podatke o prijavama i prometu, omogućio suzbijanje sive ekonomije i naplatu ovih izgubljenih prihoda. Izrada tog sistema, kako je navedeno koštala bi oko 1,3 miliona eura, uz dodatnih 100 do 200 hiljada eura drugih troškova prilikom početka rada.

Podaci sada nisu pouzdani

Analiza je pokazala da u turizmu trenutno postoji više paralelnih digitalnih sistema koji funkcionišu bez međusobne povezanosti. Identifikovani su: registar boravišta do 90 dana (RB90),koji vodi MUP; centralni turistički registar (CTR) pod nadležnošću Ministarstva turizma; lokalna softverska rješenja kao što su Primatech, Oblak i Čikom; hotelski informacioni sistemi Opera i Diventa; zatim sistemi za statistiku (Monstat), inspekcijski nadzor (JIIS i ROF),te elektronska pisarnica eDMS. Međutim, ovi sistemi nisu međusobno povezani, što znači da institucije ne razmjenjuju podatke u realnom vremenu.

Zbog toga, kako je navedeno, dolazi do višestrukog unosa istih podataka, neažurnih evidencija, neujednačene statistike i slabog nadzora izdavaoca smještaja,što direktno utiče na tačnost podataka i efikasnost naplate u turizmu.

Uvođenje Turističkog informacionog sistema (TIS) predstavlja, kako je navedeno, strateški prioritet Vlade Crne Gore, u skladu sa ciljevima reformske agende 2022-2026. i nacionalnim dokumentima digitalne transformacije, prenose Vijesti.

Kao centralna digitalna platforma za evidenciju turista, smještajnih objekata, prijava i odjava, kao i upravljanje taksama,TIS će
omogućiti tačne, ažurne i dostupne podatke u realnom vremenu za sve relevantne institucije. Vlada Crne Gore prepoznaje TIS kao jedan od ključnih instrumenata za povećanje efikasnosti javne uprave, borbu protiv sive ekonomije i jačanje konkurentnosti turističkog sektora. Stoga je njegova hitna implementacija neophodna kako bi se uspostavio transparentan,održiv i efikasan sistem upravljanja turiz-
mom, navedeno je u analizi.

Uvođenjem TIS-a do većih prihoda

Preporučuje se da TIS objedini sve podatke o turistima, uslugama i smještaju radi bolje kontrole, planiranja i suzbijanja sive ekonomije, koji se sada nalaze u različitim registrima, kao i da unaprijedi i pojednostavi nadležnim inspekcijama korišćenje tih podataka u borbi protiv sive ekonomije u turizmu.

TIS će omogućiti elektronsku prijavu/odjavu turista, registraciju objekata, obračun i naplatu taksi, te integraciju sa državnim i komercijalnim sistemima. Očekivani efekti uvođenje TIS-a donose bolju evidenciju i transparentnost podataka, automatizaciju i ubrzanje procesa, smanjenje administracije i sive ekonomije, kao i bolje planiranje i povećanje prihoda od taksi, navedeno je u analizi.

Ukazuju da se podaci o registraciji turista, prijavama i naplati prikupljaju različitim softverskim rješenjima koja često nisu povezana što direktno utiče na kvalitet i tačnost te statistike, odnosno pojavljuju se razlike o broju turista i noćenja.

Podaci se često unose višestruko u različite registre, dostupnost informacijama je ograničena, a razmjena između ključnih aktera odvija se u fragmentima i bez jasnih tehničkih standarda. Odsustvo kvalitetnih i tačnih ulaznih podataka praktično onemogućavaju izradu ozbiljnih makroekonomskih proračuna o turističkim prometu. Dupliranje,ali i nepotpunost podataka, odnosno neblagovremena i nepouzdana razmjena podataka između organa (LTO, MUP/ Granična policija, Ministarstvo turizma, lokalni organi za preduzetništvo i privredu, inspekcijski organi) ima direktan negativan uticaj na efekte svakog pokušaja za suzbijanje sive ekonomije, posebno u dijelu evidencije nelegalnih izdavalaca smještaja, navedeno je u analizi.

Pomogao bi inspektorima

Novi sistem bi pomogao u radu inspekcija, tako što bi im dao uvid u realno stanje turističkog prometa kojeg sada nemaju.

Turistička inspekcija na nacionalnom i lokalnom nivou se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kadra i ograničenim mogućnostima za kontrolu nelegalnog smještaja i neprijavljenih gostiju, naročito u sezoni. Dodatno, zakonske barijere (blaga kaznena politika, nedostatak ingerencija nad neregistrovanim subjektima) dodatno otežavaju sprovođenje inspekcija.Veliki broj neregistrovanih objekata i nelegalnih pružalaca usluga ostaje van kontrole sistema. Mnogi davaoci smještaja ne prijavljuju goste, te izbjegavaju plaćanje boravišne takse.