U prošloj godini u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć pregledano je čak 300 hiljada pacijenata – gotovo polovina stanovništva Crne Gore. Prema dostupnim podacima u Podgorici se Hitnoj medicinskoj pomoći dnevno obavi oko 160 pregleda u ambulanti i oko 40 kućnih posjeta. Vrijeme čekanja na intervenciju  organizovano je u skladu sa važećim standardima i propisima, tvrdi direktor ZHMP dr Vuk Niković.

„Prosječno ako gledamo kroz sistem koji trenutno pokušavamo inovirati, čekanje u momentima prelazi i 10 minuta. Čekanje bi trebalo za ugrožene od srčanog rada i disanja da bude ne više od 10 minuta. Trebamo da zbrinemo koronarni sindrom u vremenskom periodu do 120 minuta ili 90 minuta, a što se tiče saobraćenog traumatizma za sat vremena. Što se tiče saobraćenog traumatizma, tu imamo ok, uslovno rečeno prolazno vrijeme“, kazao je Niković.

Zavod trenutno broji 143 ljekara, ali od oktobra taj broj će biti smanjen za 35. To znači da će na raspolaganju ostati 110 do 115 ljekara, zbog čega će u pojedinim jedinicama morati da se reorganizuje rad. Upravo zato, pokrenut je veliki evropski projekat koji podrazumijeva modernizaciju opreme i uvođenje naprednih softverskih rješenja, objašnjava Niković.

„Ulaskom u ovaj evropski projekat znači da u određenim momentima u jednoj jedinici nećemo moći imati ljekara i onda ćemo imati tehničara koji će biti edukovan da primi kućnu posjetu, da ode u kućnu posjetu, da odradi određeni set dijagnostičkih procedura, npr.izmjeri pritisak, uradi EKG, pošalje signal sa EKG-a. Pošto ćemo sve aparate na teritoriji države imati umrežene, poslaće ih na tri lokacije, imaćemo telemedicinu, tako da ćemo moći sa prvim dispečerom koji se nalazi npr. u Bijelom Polju Budvi, ili u Podgorici uspostaviti komunikaciju i donijeti odluku da toga nekoga transportujemo ako je vitalno ugrožen u referentnu zdravstvenu ustanovu“, precizirao je Niković.

Zavod će u saradnji sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom pokrenuti i program obuke kadra. Najprije će biti školovano šestoro zaposlenih – dva ljekara i četiri tehničara, koji će potom obučavati kolege širom Crne Gore.

„Vrlo vjerovatno ćemo krajem oktobra, početak novembra, početi sa prvim obukama i ići ćemo na to da hitna medicinska pomoć ima standard po kome će primati i odbijati kućne posjete. Iskustva koja imamo od susjeda i iz zemalje EU u periodu, otprilike od šest mjeseci do godinu dana, imate građanstvo koje prihvata kada hitna medicinska pomoć izlazi na teren, jer hitna medicinska pomoć postoji samo za one stvari koje su hitne – to je trauma, saobraćajni traumatizam, masovne nesreće, ugrožen srčani rad i disanje“, navodi Niković.

Iako su ovakvi koraci morali biti preduzeti još prije deset godina, Niković ističe da je sada ključno uvesti savremenu tehnologiju koja može nadomjestiti odsustvo ljekara. Dugoročno, planira se i uvođenje paramedika, po uzoru na praksu iz regiona i Evropske unije, kako bi građani uvijek imali brzu i efikasnu hitnu pomoć.