Deficit ljekara u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji evidentan je u oblastima anesteziologije sa reanimatologijom, patologije, alergologije, pulmologije, neonatologije, vaskularne hirurgije i toksikologije. Uprkos tome, menadžment KCCG naglašava da je mreža zaposlenih stabilna, iako zahtijeva kontinuirano jačanje.

Struktura i plate ljekara

Prema podacima menadžmenta, u Kliničkom centru radi 625 ljekara: 361 specijalista, 117 supspecijalista, 24 stomatologa specijalista, osam stomatologa i 115 doktora medicine. Neto zarada ljekara specijaliste, bez minulog rada, iznosi 1.422,88 eura, dok je plata supspecijaliste (užeg specijaliste), takođe bez minulog rada, 1.561,45 eura.

U sistemu KCCG zaposleno je i 1.128 zdravstvenih tehničara sa SSS, 444 medicinske sestre sa VS, 20 sestara i tehničara sa VŠS, 34 medicinska saradnika sa VSS, četiri sa VŠS i deset medicinskih saradnika specijalista. Pored toga, ustanovu čini i 745 nemedicinskih radnika.

Konkursi za specijalizacije i nova zapošljavanja

– Nedavno je završen konkurs za dodjelu 40 novih specijalizacija i deset supspecijalizacija za ljekare, kao i konkurs za prijem 41 medicinske sestre/tehničara. Takođe ćemo raspisati konkurs za prijem još deset medicinskih sestara, za koji smo od Ministarstva zdravlja prethodno dobili saglasnost. Na konkursu za deset supspecijalizacija odobreno je njih osam iz oblasti nefrologije, psihijatrije, genomske medicine i imunologije, audiologije, ortopedije i traumatologije, onkologije, neuroradiologije i intenzivne medicine – saopštili su iz KCCG.

Na konkursu za specijalizacije, od 40 raspisanih dodijeljeno je 26 iz oblasti ortopedije i traumatologije, psihijatrije, urologije, interne medicine, pedijatrije, opšte hirurgije, anesteziologije sa reanimatologijom, infektologije, internističke onkologije, radiologije i stomatologije.

Klinički je precizirao da ustanova trenutno broji ukupno 3.008 zaposlenih, od čega je 2.273 medicinskih radnika.

Tri specijalista potrebna odmah

KCCG je nedavno raspisao i oglase za zapošljavanje tri ljekara: specijalistu kardiologije, doktora medicine specijalistu onkologije i doktora medicine u oblasti nefrologije. Za sve tri pozicije predviđena je plata od 1.300 eura, uz radni odnos na neodređeno vrijeme, a predviđen je i probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Sestre traže povećanje zarada

Pitanje položaja medicinskih sestara i tehničara sve je aktuelnije. Odbor tih zaposlenih još je krajem maja podnio zahtjev za povećanje zarada od 15 odsto u odnosu na kolege iz ostatka zdravstvenog sistema.

Zahtjev je potpisalo 1.030 od ukupno 1.500 zaposlenih u KCCG, uz obrazloženje da upravo oni obavljaju oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i da rade u najopterećenijoj ustanovi u zemlji. Premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja Vojislavu Šimunu dali su rok od mjesec dana da ih prime na razgovor. Kako odgovora nije bilo, odlučili su se za protestnu šetnju, a za septembar su najavili nove korake.

Kadrovske nepravilnosti

Direktor KCCG Aleksandar Radović u međuvremenu je ukazao da je ustanova suočena sa nizom kadrovskih nepravilnosti nastalih tokom posljednjih 15 godina.

– Problem je nastao zbog neusklađene prakse raspoređivanja medicinskih sestara nakon završetka višeg stepena obrazovanja. Riječ je o zaposlenim koje su, dok su radile na pozicijama sa srednjom stručnom spremom, završavale visoke medicinske škole. Međutim, nakon sticanja diplome nijesu odrađivale zakonom propisan pripravnički staž niti polagale stručni ispit za viši stepen obrazovanja – objašnjava Radović.

On ističe da u KCCG trenutno radi oko 1.700 medicinskih sestara i tehničara, od čega 442 imaju diplomu visokog obrazovanja, ali su tokom prethodnih godina automatski raspoređivane na radna mjesta sa koeficijentima za VSS – samo na osnovu uvjerenja o završenom školovanju, bez ispunjavanja zakonskih procedura.

Novi zakon i kontrole

Istovremeno, Skupština je nedavno usvojila Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim se precizira u kojim privatnim apotekama i ustanovama ljekari mogu raditi. Ministar zdravlja Vojislav Šimun naglašava da je cilj veća transparentnost dopunskog rada zdravstvenih radnika.

– Propisano je kako izgleda saglasnost za rad u privatnim ustanovama: biće jasno navedeno u kojim ustanovama ljekar može da radi, kog dana i u kojoj satnici. Na taj način uspostavljamo bolji kontrolni mehanizam, a zdravstveno-sanitarna inspekcija moći će kontrolom rješenja i uvida u stanje na terenu da sprovodi kaznenu proceduru. Represivan zakon nije dobro rješenje – kazao je Šimun.

On je dodao da je unaprijeđen i okvir kontrole kvaliteta zdravstvene zaštite – uvode se eksterne, interne, redovne i vanredne kontrole. – Očekujemo da će se na taj način mnogo bolje „utegnuti“ mreža zdravstvenih ustanova kada je riječ o standardizaciji kvaliteta pruženih usluga – poručio je ministar.

Kroz novi propis uveden je i pojam „stručna greška“. To znači da, ukoliko ljekar ne poštuje standarde i ako se utvrdi da je došlo do ozbiljnih posljedica po pacijenta, Ministarstvo će dostaviti izvještaj Ljekarskoj komori, koja pokreće postupak privremenog oduzimanja licence.