Svih šest država bilježe posljednjih godina smanjenje nezaposlenosti. Baš kao i Srbija, i ostale zemlje okruženja sada se češće suočavaju s nedostatkom nego s viškom kadra.

Crna Gora i Slovenija odskaču po pitanju stope aktivnosti stanovništva. Valja napomenuti da Slovenija ubjedljivo najmanje kuburi s nezaposlenošću. I, očekivano, bilježi najveća primanja.

Forbes je uporedio pet parametara sa tržišta rada u šest država regiona.

Stopa aktivnosti

Za početak, posmatrali smo koliki je udio radno sposobnog stanovništva aktivan. To znači da imaju posao ili su u potrazi za njim.

Prema posljednjim dostupnim podacima, ovaj podatak je najpovoljniji u Sloveniji. Prema podacima od prije svega nekoliko mjeseci, u Sloveniji ih je malo više od milion. I tako se dolazi do stope od 64,5 odsto.

Statistika demantuje tradicionalno uvjerenje da građane Crne Gore ne krasi vrijednoća. U ovoj zemlji je aktivno 319.100 stanovnika i oni čine 63,9 odsto radno sposobne populacije.

Srbija je po ovom parametru treća. Anketa o radnoj snazi, iz drugog kvartala ove godine, kaže da je aktivno 3,15 miliona naših sugrađana. Tako dolazimo do stope od 56,2 odsto.

Hrvatska je sljedeća. U ovoj državi je 54,5 odsto aktivnog stanovništva. U brojkama, riječ je o 1,78 miliona ljudi.

U Sjevernoj Makedoniji radi, ili želi da radi, najmanje 792.746 stanovnika. Stopa aktivnosti tako je 52,2 odsto.

Na začelju je Bosna i Hercegovina. Prema podacima Agencije za statistiku, aktivan je 1,41 milion građana. Stopa aktivnosti je 49,1 odsto.

Imaju posao

U skladu s ostalim pokazateljima, Slovenija je najuspješnija po učešću zaposlenih u radno sposobnoj populaciji. Radi 989.000 građana. To je podatak za populaciju od 15 do 74 godine, jer je to najveća skupina koju je sajt slovenačke statistike ponudio uz obračunatu stopu. U drugim državama ova stopa se računa u odnosu na populaciju od 15 do 89 godina.

„Zaposleni su lica starosti 15–89 godina koja su u posmatranoj sedmici najmanje jedan sat obavljala neki plaćeni posao. U novcu ili naturi, uključujući i neplaćene porodične radnike, kao i lica koja su imala zaposlenje, ali su u toj sedmici bila privremeno odsutna s posla“, stoji u metodološkom objašnjenju Republičkog zavoda za statistiku Srbije.

Šta kaže stopa zaposlenosti

U Crnoj Gori podaci kažu da je zaposleno 56,6 odsto radno sposobnog stanovništva. Ako bi se brojali, njih je 282.600.

Srbija je i ovdje – treća. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, a vidjeli smo kako ona broji zaposlene, njih je u Srbiji 2,88 miliona. U procentima – 51,5% ukupne populacije starije od 15 godina.

Hrvatska je od nas slabija tek za promil. U njoj je zaposleno 1,7 miliona ljudi, odnosno 51,4 odsto građana.

Slijedi Sjeverna Makedonija u kojoj radi 701.369 građana. Oni čine 46,2 odsto populacije određene starosti.

Na začelju je ponovo Bosna i Hercegovina. Radi 1,23 miliona ljudi, a to je manje od polovine potencijalne radne snage – 42,9 odsto.

Nezaposlenih sve manje

U Sloveniji je bez posla 33.000 građana i to je svega 3,2 odsto aktivnog stanovništva.

U ovoj kategoriji, Hrvatska je druga. Stopa nezaposlenih u ovoj zemlji je 5,5 odsto – konkretno 86.000 ljudi.

Srbija je, opet, treća. I to zahvaljujući stopi nezaposlenih od 8,5 odsto. Bez posla je 267.000 ljudi. Naša Anketa o radnoj snazi nudi podatak i o neformalnoj zaposlenosti.

„Neformalna zaposlenost podrazumijeva rad u neregistrovanim poslovnim subjektima. Ili rad u registrovanim poslovnim subjektima bez ugovora o radu. Kao i rad neplaćenih porodičnih radnika“, objašnjena je metodologija.

Prema posljednjim podacima, u drugom kvartalu ove godine u neformalnom statusu bilo je 11,4 odsto zaposlenih u Srbiji.

Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju isti procenat nezaposlenih – 11,5 odsto aktivnih građana. U prvoj to obuhvata 36.500 ljudi, a u drugoj 91.377.

Nezaposlenih je procentualno najviše u Bosni i Hercegovini – 12,6 odsto, odnosno 179.000 građana sposobnih za rad.

Van tržišta rada

Neaktivnim se smatraju svi stariji od 15 godina koji u posmatranoj sedmici nijesu obavljali nijedan plaćeni posao. Nisu, međutim, ni tražili posao, niti su bili u mogućnosti da počnu da rade u roku od dvije sedmice.

Prema posljednjim podacima, takvih je procentualno najmanje bilo u Sloveniji – samo 35,5 odsto. Slijedi Crna Gora sa stopom od 36,1 odsto, pa Srbija sa 43,8 odsto.

Hrvatska je blizu sa 45,5 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji ta brojka iznosi 47,8 odsto. Jedino je u Bosni i Hercegovini ona veća od polovine – 50,9 odsto.

Baš ovom populacijom u Srbiji bavilo se istraživanje Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije iz 2021. godine. Autor je Dragan Aleksić.

Između ostalog, analiza je pokazala da se i u Srbiji smanjila neaktivnost u radnoj populaciji od 15 do 64 godine. Zato je značajno porasla, sa 40 na 47 odsto, zastupljenost najstarije populacije. Autor to objašnjava starenjem stanovništva.

Ženama teže da se uključe

Studija nudi i neke od odgovora zašto su određene grupe neaktivne.

„Analiza ličnih razloga neaktivnosti pokazala je da je neaktivnost žena često uslovljena brigom o djeci ili odraslim članovima porodice. Čak 97% neaktivnih koji su ovo naveli kao razlog su žene“, stoji u publikaciji „Neaktivnost na tržištu rada u Republici Srbiji“. „Promovisanje različitih lokalnih inicijativa poput programa geronto-domaćica generisalo bi dvostruku korist.“

Problem je i među najmlađom, radno sposobnom populacijom. Njima je potrebno nešto više vremena da iz klupa krenu na posao.

„Problem sa stupanjem na tržište rada veoma je izražen kod mladih osoba. Istraživanje Tranzicija mladih žena i muškaraca na tržištu rada Republike Srbije pokazalo je da je mladima u Srbiji potrebno znatno više da okončaju tranziciju od škole do posla nego njihovim kolegama u okviru Evropske unije. U slučaju mlade osobe u Srbiji, od završetka školovanja pa do pronalaska prvog zadovoljavajućeg zaposlenja protekne u prosjeku nešto manje od dvije godine. Nalazi jedne studije posebno ističu značaj prakse, volontiranja i rada tokom školovanja za zapošljivost mladih“, jedna je od preporuka.

Neaktivnost radno sposobnog stanovništva samo je jedan od problema našeg tržišta rada. Ali je u njemu možda i mali dio rješenja.

„Srbija je zemlja koja se suočava s izazovima kao što su snažna depopulacija, starenje stanovništva i rastuća radna emigracija. Ukoliko se sistematski ne radi na aktivaciji osoba koje se trenutno nalaze van tržišta rada, ne preostaje nam ništa nego da već u bliskoj budućnosti budemo prinuđeni da uvozimo radnike iz drugih, manje razvijenih, zemalja. Nedostatak radnika neće biti rezervisan za specifična zanimanja, kao što je u ovom trenutku slučaj, već će nezadovoljene potrebe za radom biti aktuelne širom tržišta rada“, zaključak je ove analize.

Na kraju, koliko to sve vrijedi

Sasvim vjerovatno dio problema na tržištu rada izaziva posljednji parametar koji smo poredili – prosječna neto plata. Kao što je decenijama unazad slučaj, ona je najveća u Sloveniji – iznosi 1.610 eura.

U susjednoj Hrvatskoj prosječna plata je 1.444 eura. Po ovom parametru, Srbija je skliznula sa dosadašnjeg trećeg mjesta. Zauzela ga je Crna Gora u kojoj je prosječna plata, prema posljednjim podacima, iznosila 1.014 eura.

U Srbiji je junski prosjek bio „težak“ 107.075 dinara, odnosno 913 eura. U Bosni i Hercegovini plata je iznosila 800 eura, a u Sjevernoj Makedoniji – 727 eura.