Crna Gora je još u julu 2009. godine ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, zajedno sa opcionim protokolom. Ovaj međunarodni dokument obavezuje države potpisnice da promovišu, štite i obezbijede puno i ravnopravno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za osobe sa invaliditetom, uz poštovanje njihovog urođenog dostojanstva.

Do sada je u Crnoj Gori invaliditet utvrđivan kroz čak pet različitih resora, na osnovu pet zakona i 27 podzakonskih akata. Takva praksa, kako ocjenjuju nadležni, često je dovodila do administrativnih barijera i neujednačenog pristupa.

U Skupštini Crne Gore trenutno je u proceduri Predlog zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, kojim se uvodi jedinstveni model u skladu sa Konvencijom UN. Novi pristup predviđa da se, pored medicinskih nalaza, u obzir uzimaju i društvene barijere koje osobama sa invaliditetom otežavaju puno učešće u zajednici. Time se, navode predlagači Zakona, želi obezbijediti pravedniji i sveobuhvatniji sistem, bez diskriminacije i na ravnopravnoj osnovi.

Primjena ovog zakona trebalo bi da počne 2026. godine, a od tog trenutka i sredstva koja su do sada bila raspoređena različitim resorima biće usmjerena ka Zavodu koji će biti nadležan za sprovođenje vještačenja.

Promjene u sistemu socijalne i dječje zaštite

Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predviđa se usklađivanje sa novim modelom vještačenja. Poseban akcenat stavljen je na unapređenje kvaliteta života pojedinaca i porodica, uz zaštitu najranjivijih kategorija – djece bez roditeljskog staranja, djece i odraslih sa smetnjama u razvoju ili invaliditetom, žrtava nasilja, trgovine ljudima, kao i samohranih roditelja i starijih osoba bez podrške.

Novine obuhvataju i preciznije definicije pojmova kao što su „lice sa invaliditetom“, „dijete sa teškoćama u razvoju“ i „samohrano lice“.

“Takođe, predviđeni su posebni oblici materijalnog obezbjeđenja, pravo na ličnu invalidninu u iznosu od 178,19 eura mjesečno za osobe sa četvrtim stepenom potrebne podrške, kao i pravo na dodatak za njegu i pomoć od 65,35 eura za one sa trećim stepenom podrške”, piše u Predlogu zakona.

Rokovi i prelazna rješenja

Predviđeno je da svi postupci započeti po starim propisima budu okončani prema važećim pravilima, dok će korisnici prava iz socijalne i dječje zaštite nastaviti da ostvaruju stečena prava i nakon stupanja zakona na snagu.

Dan početka primjene zakona o jedinstvenom vještačenju biće i krajnji rok za usklađivanje ostalih propisa. Novi zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti stupiće na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjena će početi uporedo sa sprovođenjem jedinstvenog modela vještačenja.

“Ovim izmjenama Crna Gora pravi značajan iskorak ka potpunoj implementaciji međunarodnih standarda zaštite prava osoba sa invaliditetom i uspostavljanju pravičnijeg, inkluzivnog sistema podrške”, zaključuje se u Predlogu zakona.