Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je Rusija spremna odgovoriti na sve prijetnje, dodajući da Moskva i dalje podržava diplomatski put za smirivanje napetosti uprkos destruktivnim politikama Zapada, prenosi Index.hr.

Govoreći uoči sjednice Savjeta bezbjednosti danas, Putin je upozorio na „izuzetnu opasnost daljnjeg pogoršanja“ geopolitičke situacije, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.

Dodao je da je Rusija ponudila „konkretne ideje“ za promjenu tog smjera, no da ti „apel i inicijative nisu naišli na jasan odgovor“, prenosi Russia Today.

„Ne bi smjelo biti nikakve sumnje u ovo: Rusija je sposobna odgovoriti na sve postojeće i novoiznikle prijetnje. Ne riječima, nego primjenom vojno-tehničkih mjera“, upozorio je Putin.

Odustajanje od moratorijuma na projektile

Podsjetio je na odluku Moskve iz prošlog mjeseca da odustane od jednostranog moratorijuma na razmještaj kopnenih projektila srednjeg i kraćeg dometa. Taj je potez opisao kao „prisilan korak“, izazvan potrebom da se suprotstavi planovima za razmještaj američkih i drugih zapadnih projektila u Evropi i azijsko-pacifičkoj regiji.

Putin je ipak naglasio da Rusija nije zainteresovana za ratnu retoriku ni za mahanje oružjem. „Uvjereni smo u pouzdanost i efikasnost naših nacionalnih snaga odvraćanja, ali istovremeno nismo zainteresovani za daljnje podizanje napetosti niti za podsticanje trke u naoružanju.“

Dodao je da je Rusija uvijek davala prednost „političkim i diplomatskim metodama za održavanje međunarodnog mira, temeljenim na načelima jednakosti, nedjeljivosti bezbjednosti i uzajamnog uvažavanja interesa“.

Produžetak nuklearnog sporazuma

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je takođe da će Moskva poštovati ograničenja nuklearnog naoružanja još jednu godinu nakon što u februaru istekne posljednji preostali nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama.

Putin je rekao da će prekid sporazuma Novi START iz 2010. imati negativne posljedice za globalnu stabilnost. Govoreći na sastanku s članovima ruskog Savjeta bezbjednosti, dodao je da Rusija očekuje da će SAD slijediti primjer Moskve i takođe se pridržavati ograničenja iz sporazuma.

Novi START, koji su potpisali tadašnji američki predsjednik Barak Obama i ruski predsjednik Dmitri Medvedev, ograničava svaku zemlju na najviše 1550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih projektila i bombardera. Njegovo skorije isteknuće i izostanak dijaloga o sklapanju novog dogovora zabrinuli su zagovornike kontrole naoružanja.

Sporazum predviđa opsežne inspekcije na licu mjesta radi provjere pridržavanja odredbi, no one su neaktivne još od 2020.

U februaru 2023. Putin je suspendovao učestvovanje Moskve u sporazumu, rekavši da Rusija ne može dopustiti američke inspekcije svojih nuklearnih postrojenja u trenutku kada su Vašington i njegovi saveznici iz NATO-a otvoreno proglasili cilj da Rusija bude poražena u Ukrajini. Moskva je, međutim, naglasila da se ne povlači u potpunosti iz sporazuma i da će nastaviti poštovati ograničenja broja nuklearnog oružja koja on propisuje.