Rat u Ukrajini – 1.308. dan. Šef Bijele kuće Donald Tramp upoznat je s predlogom ruskogkolege Vladimira Putina da se ograničenja novog Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START) produže na godinu dana, ocijenivši da taj predlog “zvuči prilično dobro”. Tramp će se danas sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Njujorku, gdje je u toku Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Dešavanja pratite na CdM-u.

Zelenski: Postoji jasno razumijevanje da je Tramp spreman da pruži bezbjednosne garancije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da postoji jasno razumijevanje da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp spreman da pruži bezbjednosne garancije Ukrajini nakon završetka rata, što bi, kako je rekao, moglo da predstavlja ključnu prekretnicu za Ukrajinu u periodu nakon rata.

Zelenski je rekao da je na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku razgovarao sa Trampom o trenutnoj situaciji u Ukrajini i ruskoj ekonomiji, ocjenjujući sastanak kao “konstruktivan”.

“Svi mi razumijemo da je predsjednik Tramp spreman da pruži bezbjednosne garancije Ukrajini nakon što se ovaj rat završi”, rekao je Zelenski. Govoreći o trenutnoj ekonomskoj situaciji u Rusiji, Zelenski je ukazao na ozbiljne probleme sa kojima se ruska ekonomija suočava.

Takođe, Zelenski je komentarisao nedavne izjave Trampa o ratu u Ukrajini, nazivajući ih “velikom promjenom” u njegovom stavu. Međutim, ukazao je da ne vidi znake da Kina podržava kraj rata, što ostaje ključni faktor u rješavanju sukoba.

Fon der Lajen: Do 2027. EU zauvijek okreće novi list u vezi sa ruskim fosilnim gorivima

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je danas da se sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u razgovoru na marginama Generalne skupštine UN u Njujorku, saglasila o potrebi da se Rusiji smanje prihodi od fosilnih goriva, što Evropa i radi 19. paketom sankcija Moskvi. Fon der Lajen je u saopštenju naglasila da Evropska unija 19. paketom sankcija pojačava pritisak zabranjujući uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) na evropska tržišta i ciljajući rafinerije, trgovce naftom i rafinerije u trećim zemljama.

“Do 2027. godine, Evropa će zauvijek okrenuti novi list u vezi sa ruskim fosilnim gorivima”, rekla je Fon der Lajen.

Ona je rekla da je sa Trampom razgovarala i o, kako je kazala, “provokacijama Kremlja”, uključujući upade u evropski vazdušni prostor, što vidi kao “pokušaj testiranja odgovora Evrope i NATO-a”, navedeno je u saopštenju Evropske komisije.

“Evropa ubrzava odbrambene napore kako bi ojačala svoj istočni bok. Mora da djeluje kao štit i za Evropu i za NATO”, dodala je ona.

Navela je i da će EU i Sjedinjene Američke Države zajedno raditi na povratku nestale djece u Ukrajini i istakla važnost saradnje u rješavanju humanitarnih pitanja, posebno kada je riječ o Ukrajini.

Dodala je da se sa Trampom saglasila i u pogledu situacije na Bliskom istoku.

“Konačno, razgovarali smo o situaciji na Bliskom istoku. Oboje se slažemo da patnja civila mora da se okonča. Evropa čvrsto stoji ujedinjena iza rješenja o dvije države”, rekla je ona.

Tramp: Ukrajina može vratiti sve što je izgubila, možda i više; Putin je u velikim problemima

Predsjednik SAD-a Donald Tramp objavio je poruku na svojoj društvenoj mreži u kojoj tvrdi da Ukrajina, uz podršku Evrope i NATO-a, može vratiti sve teritorije izgubljene od početka ruske invazije. Poručio je i da se Rusija našla u teškim ekonomskim problemima zbog rata koji traje već tri i po godine.

Potpuni je to Trampov preokret budući da je ranije bio vrlo skeptičan prema šansama Ukrajine u ratu i kritikovao ukrajinsko vošstvo na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dok je prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pokazivao značajno više naklonosti.

Trampova nova objava glasi:

“Kad sam upoznao i potpuno shvatio vojnu i ekonomsku situaciju Ukrajine i Rusije i kad sam vidio ekonomske probleme koje to stvara Rusiji, mislim da je Ukrajina, uz podršku Evropske unije, u poziciji da se bori i vrati cijelu Ukrajinu u njenom izvornom obliku. Uz vrijeme, strpljenje i finansijsku podršku Evrope i posebno NATO-a, izvorne granice odakle je ovaj rat počeo itekako su opcija. Zašto ne? Rusija već tri i po godine vodi besmislen rat koji bi pravoj vojnoj sili trebao manje od nedjelju dana da dobije. To nije kompliment Rusiji. Zapravo, to ih čini da izgledaju kao ‘tigar od papira’.

Kad ljudi u Moskvi i svim velikim gradovima, mjestima i okruzima širom Rusije saznaju što se zapravo događa u ovom ratu – činjenicu da je gotovo nemoguće doći do benzina zbog dugih redova, i sve ostale stvari koje se događaju u njihovoj ratnoj ekonomiji, gdje većinu novca troše na borbu protiv Ukrajine, koja ima veliki duh i postaje sve bolja – Ukrajina će moći vratiti svoju zemlju u izvornom obliku i, ko zna, možda i više od toga. Putin i Rusija su u velikim ekonomskim problemima i sada je trenutak da Ukrajina djeluje. U svakom slučaju, želim dobro objema zemljama. Nastavićemo snabdijevati NATO oružjem da NATO radi što želi s tim oružjem. Srećno svima.

Susret sa Zelenskim u Njujorku

Tramp je ovu poruku objavio nakon što se u Njujorku sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim poslije svog govora na Generalnoj skupštini UN-a. Tokom tog sastanka Tramp je uputio rijetke pohvale Ukrajini, nazvao Zelenskog “velikim čovjekom” i rekao da vodi “vraški dobru borbu”.

“Imamo veliko poštovanje za borbu koju vodi Ukrajina, to je zapravo prilično nevjerovatno”, rekao je tada Tramp.

Novinarima je takođe poručio da NATO treba obarati ruske avione ako uđu u vazdušni prostor članica saveza, dok je na pitanje bi li SAD to podupro rekao da “zavisi od okolnosti”.

Zelenski je naglasio da će Trampu prenijeti izvještaje o situaciji na frontu i rekao da “ima dobre vijesti”. Dodao je da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama te o načinima da se poveća pritisak na Rusiju.

UN: Ukrajinski civili sistematski mučeni u ruskom zarobljeništvu

Rusija je sistematski mučila ukrajinske civile u više od 100 pritvorskih centara u Rusiji i okupiranom dijelu Ukrajine od početka rata, uključujući i seksualno nasilje, saopštila je danas Kancelarija UN za ljudska prava.

Izvještaj je zaključio je da je Rusija “podvrgla ukrajinske civilne pritvorenike stalnim obrascima ozbiljnih kršenja” međunarodnog prava od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

U dokumentu se detaljno opisuju slučajevi simuliranih pogubljenja, elektrošokova i dugotrajnog zadržavanja u stresnim položajima nad ukrajinskim građanima za nekrivična djela, poput kritikovanja ruske invazije, za koje se navodi da su u nekim slučajevima bili fatalni.

“To je rasprostranjeno i sistematsko mučenje. Dokumentovana je u svakom regionu okupirane teritorije, kao i u desetinama regiona unutar Ruske Federacije”, rekla je Danijela Bel šefica Misije UN za monitoring ljudskih prava u Ukrajini, na brifingu za novinare u Ženevi, predstavljajući izvještaj na 22 stranice.

Rusija je ranije negirala upotrebu torture ili drugih oblika zlostavljanja nad pritvorenicima.

Izvještaj UN zasnovan je na razgovorima sa 215 bivših pritvorenika koji su dali detaljne izvještaje o svom zatočeništvu od početka invazije Rusije na Ukrajinu 2022.

Kancelarija UN za ljudska prava navodi da joj nije odobren pristup u 114 pritvorskih objekata koje je pokazala na mapi u okupiranim delovima Ukrajine i 28 ruskih regiona. U nekima se navodno drže ukrajinski ratni zarobljenici za koje UN tvrde da su takođe mučeni.

Ukrajina navodi da je Rusija od 2022. pritvorila oko 15.000 civila, od kojih je najmanje 1.800 još u pritvoru. Bel je rekla da je njena kancelarija potvrdila najmanje 400 aktuelnih pritvora, mada je stvarni obim vjerovatno mnogo veći.

Mučenje su se često dešavala tokom početnih ispitivanja, ali i kasnije kada su zatvorenici redovno premlaćivani i bili primorani da hodaju povijeni, rekla je Bel.

“To nisu bili nasumični incidenti i malo je vjerovatno ili nemoguće da oni na vlasti nijesu znali da se ovo dešava”, rekla je novinarima iz Kijeva.

U nekim slučajevima, ljekari u ruskim objektima su učestvovali u mučenju, rekla je Bel, ili su ignorisali pozive pritvorenika za pomoć zbog simptoma izazvanih mučenjem.

Njena kancelarija je do sada potvrdila 36 smrtnih slučajeva usljed mučenja, loših uslova ili nedostatka pristupa medicinskoj njezi, dodala je.

Tijela UN su ranije dokumentovala nekoliko slučajeva da su ukrajinske snage zlostavljale ruske pritvorenike i Kijev je saopštio da će istražiti sva kršenja.

Zelenski iz Njujorka: Najvažnije je djelovati zajedno sa partnerima

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas u Njujorku, gdje je učestvovao na otvaranju 80. zasijedanja Generalne skupštine UN, da će glas Ukrajine u GS UN biti posebno snažan.

“Glas Ukrajine ovdje će narednih dana zvučati posebno snažno – za povratak naše djece, garancije bezbjednosti i povećan pritisak na Rusku Federaciju.

Učinićemo sve da naše diplomatske pozicije, naša vojska i podrška našem narodu budu još jači”, rekao je Zelenski novinarima, prenosi Ukrinform.

Zelenski je kazao da je važno da svi sastanci planirani na marginama Skupštine daju rezultate.

“Najvažnije je djelovati zajedno, u jedinstvu sa svim partnerima. Zahvalan sam svima koji su već uz Ukrajinu i spremni su da rade dalje za mir”, kazao je Zelenski.

U Njujorku je danas otvorena opšta debata “Bolje zajedno: 80 i više godina za mir, razvoj i ljudska prava” na visokom nivou Generalne skupštine UN, na kojoj se očekuje da će govoriti oko 150 šefova država i vlada.

IAEA: Nuklearna elektrana Zaporožje ponovo ostala bez struje

Snabdijevanje strujom nuklearne elektrane Zaporožje, koju su zauzele ruske snage, danas je prekinuto, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju IAEA.

Električna energija je od vitalnog značaja za hlađenje goriva reaktora i sprečavanje topljenja jezgra, prenosi Rojters.

“Nuklearna elektrana Zaporožje danas je izgubila svu spoljnu struju po deseti put tokom sukoba” u Ukrajini, navodi se u saopštenju IAEA na platformi Iks.

IAEA je navela da “istražuje uzrok” nestanka struje.

Nuklearna elektrana Zaporožje, u kojoj IAEA ima nekoliko zaposlenih, opremljena je dizel generatorima za snabdijevanje električnom energijom u slučaju takvih nestanaka struje.

Tramp: Kina i Indija su glavni sponzori rata time što kupuju rusku naftu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sa govornice UN da su Kina i Indija glavni “sponzori rata“ koji Rusija vodi protiv Ukrajine, takođe kritikujući pojedine zemlje NATO-a što i dalje kupuju ruske energetske resurse.

“Kina i Indija su glavni sponzori tekućeg rata time što nastavljaju da kupuju rusku naftu“, rekao je američki predsjednik.

Takođe je napomenuo da čak ni neke zemlje NATO-a nisu prestale da kupuju velike količine ruskih energetskih resursa.

“Samo pomislite, oni finansiraju rat protiv sebe“, naglasio je Tramp.

Još jednom je izjavio da „neumorno radi na zaustavljanju ubistava u Ukrajini“ i napomenuo da je ranije smatrao rješavanje ruskog rata najlakšim od onih koje je morao da zaustavi.

“Ali, znate, u ratu nikad ne znate šta će se desiti. Uvijek ima mnogo iznenađenja – i dobrih i loših“, rekao je američki predsjednik.

Prema Trampovim riječima, jedino pitanje je koliko će još života biti besmisleno izgubljeno sa obje strane.

SAD, Japan i Južna Koreja pozvale Rusiju da prekine vojnu saradnju sa Sjevernom Korejom

Ministri spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Južne Koreje izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja vojne saradnje Rusije sa Sjevernom Korejom i pozvali Moskvu da se pridržava rezolucija Savjeta bezbjednosti UN i odmah prekine sve vojne veze sa Pjongjangom.

Ovo se navodi u zajedničkom saopštenju koje je objavilo japansko Ministarstvo spoljnih poslova, nakon sastanka u Njujorku, prenosi Japan Today.

“Ministri su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog povećane vojne saradnje Rusije sa Sjevernom Korejom, posebno implikacije podrške Moskve vojnim programima Pjongjanga, uključujući razvoj raketa dugog dometa”, navodi se u saopštenju.

Oni su pozvali Rusiju i Sjevernu Koreju da odmah prekinu sve takve aktivnosti i da se pridržavaju Povelje UN i odgovarajućih rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

Takođe se naglašava da saveznici nastavljaju da insistiraju na tome da se Sjeverna Koreja liši nuklearnog oružja koje je razvila kršeći zabrane Savjeta bezbjednosti UN.

“Ministri su potvrdili čvrstu posvećenost potpunoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje u skladu sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN i spremnost da nastave napore za održavanje mira i stabilnosti na Korejskom poluostrvu putem dijaloga i diplomatije”, dodaje se u saopštenju.

Američka strana je potvrdila svoju posvećenost odbrani Japana i Južne Koreje od pretnji Pjongjanga.

“SAD su ponovo potvrdile svoju nepokolebljivu posvećenost odbrani Japana i Republike Koreje, potkrepljenu punom snagom američke vojne moći, uključujući i njene nuklearne kapacitete”, navodi se u saopštenju.

Kijev: Zaporožje granatirano pet puta

U ruskom napadu na Zaporožje, koji se dogodio oko 14.00 sati po lokalnom vremenu, poginula je jedna osoba a ranjeno je sedam, saopštio je šef zaporoške regionalne vojne uprave (OVA) Ivan Fedorov.

“Broj ranjenih se povećao nakon neprijateljskog udara na Zaporožje. Trenutno ljekari prijavljuju sedam povrijeđenih”, rekao je Fedorov u objavi na Telegramu, prenosi Ukrinform.

Tri osobe povrijeđene u napadu dobile su pomoć ljekara na licu mjesta, i odbile su hospitalizaciju.

On je kazao da su ruske snage granatirale grad pet puta.

Kijev: Pogođena ruska naftna postrojenja u Brjansku i Samari

Ukrajinska vojska je tokom noći napala dva ruska postrojenja za distribuciju nafte u oblastima Brjanska i Samare, saopštio je u tamošnji Generalštab, prenosi Rojters.

U Samari je vojska pogodila proizvodnu stanicu koja miješa rusku naftu za svoju vodeću klasu nafte “ural” za izvoz, saopštio je Generalštab na Telegramu.

U Brjansku je pogođena proizvodna stanica cjevovoda koji je ključni za snabdijevanje ruske vojske, saopštili su.

Kako se dodaje, obim štete se utvrđuje.

Britanska agencija podsjeća da je Kijev posljednjih nedjelja obnovio kampanju napada dronova dugog dometa na ruska naftne rafinerije, kako bi pokušala da smanji izvozne prihode Moskve i snabdijevanje na prvoj liniji fronta.

NATO upozorio Rusiju da će se braniti nakon povrede estonskog vazdušnog prostora

NATO je osudio Rusiju zbog povrede estonskog vazdušnog prostora prošle sedmice i poručio da će koristiti “sva neophodna vojna i nevladina sredstva da se odbranimo”, suočen sa “obrascem sve neodgovornijeg ponašanja” Moskve, prenose Agencije.

Estonija je u petak saopštila da su tri ruska lovca MiG-31 povrijedila njen vazdušni prostor na 12 minuta prije nego što su ih ispratili italijanski lovci iz NATO sastava – incident za koji zapadni zvaničnici kažu da je vjerovatno imao cilj da testira spremnost i odlučnost NATO-a.

Incident se dogodio nedjelju dana nakon što je oko 20 ruskih dronova ušlo u poljski vazdušni prostor, što je navelo NATO lovce da obore dio njih.

“Rusija snosi punu odgovornost za ove postupke, koji su eskalatorni, nose rizik pogrešne procjene i ugrožavaju živote. Oni moraju prestati”, saopštio je Sjevernoatlantski savjet Alijanse.

Cijelu vijest možete pročitati OVDJE 

Erdogan: Ukrajina se ne može takmičiti s Rusijom, Evropa ih ne može podržavati unedogled

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan govoreći o ratu u Ukrajini, naglasio je da njegova zemlaj ima uravnotežene odnose s Rusijom i Ukrajinom.

“Rusija ima vrlo ozbiljne gubitke. Ukrajina takođe ima vrlo ozbiljne gubitke, i ljudske i finansijske. Ne bismo željeli da se to desilo”, rekao je.

Dodao je da se Ukrajina ne može ekonomski takmičiti s Rusijom i da je malo vjerovatno da će Evropa moći pružati ekonomsku podršku Kijevu unedogled.

“Naša nada je da će se podrška nastaviti. U isto vrijeme, ne znam koliko dugo će Amerika davati tu podršku. To ne mogu procijeniti”, rekao je turski predsjednik.

Na pitanje da li to znači da bi rat uskoro mogao završiti, Erdogan je odgovorio da “ne vjeruje da će se to desiti.”

“A to nije dobra stvar za svijet. Nije dobra vijest. Razmišljati o tome na ovaj način teško pada našim srcima”, rekao je.

Sugerisao je da bi NATO mogao usvojiti model sličan turskom pristupu angažmana s obje strane kroz diplomatiju radi smanjenja tenzija.

Erdogan je takođe kritikovao stav Evrope prema Turskoj, ističući da, iako je članica NATO-a već više od 50 godina, zemlja još nije primljena u Evropsku uniju.

“Mislim da je to nepravedno”, zaključio je Erdogan.

Lokalne vlasti: Jedna osoba poginula u napadu ruskih snaga na Zaporožje

Jedna osoba je poginula u napadu ruskih snaga avionom na Zaporožje, objavio je načelnik tamošnje Oblasne vojne uprave Ivan Fedorov, prenosi Ukrinform.

“Rusi su noću bombardovali regionalni centar bombama iz vazduha. Pogodili su privatne zgrade i industrijsku infrastrukturu”, objavio je Fedorov na Telegramu.

Kako se navodi, poginuo je jedan muškarac i njegovo tijelo izvučeno je iz ruševina.

Ukrinform navodi da Zaporožje drugu noć zaredom trpi velike napade.

Udar je zabilježen na mjestu jednog privatnog domaćinstva, gdje je eksplozivni talas uništio stambenu zgradu, a oštećeni su i susjedni objekti.

Pored toga, na mestu događaja je izbio požar.

Zelenski sa Kelogom o nabavci oružja iz SAD

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je sa američkim izaslanikom Kitom Kelogom razgovarao o nabavci oružja iz SAD koju je Ukrajina predložila Vašingtonu.

“Upoznao sam ga (Keloga) sa situacijom na frontu i rezultatima kontraofanzivne operacije kod Dobropolja i Pokrovska. Takođe smo se dotakli razvoja saradnje između Ukrajine i SAD“, rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži X.

O novom START-u

Šef Kremlja Vladimir Putin upozorio je da niko ne bi trebalo da sumnja da je Rusija sposobna da odgovori na sve postojeće ili novonastale prijetnje, ne riječima, nego vojno-tehničkim merama.

Poručio je da je Moskva spremna da Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja sa Sjedinjenim Američkim državama primjenjuje još godinu dana nakon njegovog isteka, ukoliko predsjednik Donald Tramp učini isto.

“Htio bih da podsjetim da je posljednje značajno političko i diplomatsko dostignuće u oblasti strateške stabilnosti bilo potpisivanje Novog START sporazuma između Rusije i Amerike 2010. godine. Međutim, zbog izuzetno neprijateljske politike Bajdenove adminstracije, puna primjena je suspendovana 2023. godine. Uprkos tome, obje strane izrazile su spremnost da nastave da rade na sporazumu, koji ističe 5. februara 2026. godine. Potpuno odustajanje od nasljeđa Novog START-a bila bi greška”, upozorio je Putin.

Bijela kuća je odgovorila da je Tramp upoznat s Putinovim predlogom, koji, kako je saopštila “zvuči prilično dobro”. Najavila je i da će Tramp taj predlog kasnije lično komentarisati.

Iz Bijele kuće je stigla i potvrda da će se Tramp danas sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Njujorku, gdje je inače u toku Generalna skupština Ujedinjenih nacija.