Uprkos pokušajima administracije Donalda Trampa da uspori, ili čak poništi, projekte sa niskim emisijama ugljenika, ulaganja u obnovljive izvore energije nastavljaju da ruše rekorde.

Samo u prvoj polovini 2025. godine globalne investicije u obnovljive tehnologije i projekte dostigle su 386 milijardi dolara – za oko 10% više nego u istom periodu prošle godine. Sveukupno, očekuje se da će ulaganja u energetiku širom svijeta do kraja godine iznositi oko 3,3 triliona dolara, od čega više od 2,2 triliona ide u energiju sa niskim emisijama, dok će oko 1 trilion i dalje biti usmjeren na fosilna goriva. Dakle, „stari energetski poredak“ se još drži, ali novi ubrzano preuzima primat.

Prema izvještaju istraživačkog centra Zero Carbon Analytics, stopa ulaganja u obnovljive izvore nije značajno usporila. Nakon rasta od 17% između 2022. i 2023. godine i dodatnih 12% u periodu 2023–2024, i sada se bilježi stabilan rast. To ukazuje da sektor posjeduje zamah i otpornost, čak i u vremenima kada se globalna politika klima prema fosilnim gorivima.

Posebno je dinamičan rast u sektoru vjetra. Samo u prvoj polovini 2025. godine finansiranje za kopnene i morske vjetroelektrane poraslo je za četvrtinu, dostigavši 126 milijardi funti. Kina i Evropa prednjače kada je riječ o offshore projektima.

Od januara do danas, najavljeno je najmanje 470 milijardi dolara budućih ulaganja u čistu energiju, pri čemu je gotovo tri četvrtine namijenjeno jačanju elektroenergetskih mreža i prenosnih sistema. Upravo je taj segment do sada predstavljao usko grlo u realizaciji klimatskih ciljeva, pa bi ova ulaganja mogla da predstavljaju prekretnicu.

Sličan trend vidi se i u korporativnom sektoru. Prema podacima istraživačkog konzorcijuma Net Zero Tracker, kompanije koje ostvaruju oko 70% prihoda među 2.000 najvećih listiranih firmi na svijetu aktivno rade na sprovođenju planova za neto nultu emisiju.

I dok je Tramp povukao SAD iz Pariskog sporazuma i ugasio federalne programe borbe protiv klimatske krize, ne prate ga svi. Čak 19 američkih saveznih država ostaje posvećeno cilju neto nulte emisije, a broj velikih američkih kompanija koje imaju te ciljeve porastao je sa 279 na 304 za samo godinu dana. One zajedno ostvaruju gotovo dvije trećine prihoda američke privrede, odnosno oko 12 triliona dolara na globalnom nivou.

Sve to pokazuje da „klimatska kontrarevolucija“ iz Bijele kuće ima ograničen domet. Dok dio finansijskog sektora i dalje ostaje vezan za fosilna goriva, sve više kompanija prelazi sa formalnog „štikliranja obaveza“ na konkretno smanjenje emisija.

Ipak, jaz između obećanja i stvarnih akcija i dalje je značajan. Vlade i kompanije moraju brže da djeluju kako bi obezbijedile da planovi ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru. Pritom, sve je jasnije da se klimatska politika pretvara iz globalnog političkog spora u trku za buduća tržišta, investicije i radna mjesta.

I dok Bijela kuća i dalje šalje poruke da je borba protiv klimatskih promjena sporedna tema, ostatak svijeta pokazuje drugačiju sliku: ko danas ulaže u obnovljive izvore i energetsku infrastrukturu, sutra će krojiti pravila tržišta i diktirati ritam razvoja.