Crna Gora i dalje ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali Vlada pokazuje značajne napore da ih dostigne, navodi se u godišnjem izvještaju američkog Stejt departmenta. Iako su rezultati još uvijek nedovoljni, dokument ističe da su napori u 2024. godini bili veći u poređenju sa prethodnim periodom, zbog čega je Crna Gora i dalje svrstana u Grupu 2 zemalja.

Vlada je unaprijedila svoje Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima, koje je reorganizovano i omogućilo raspoređivanje specijalizovanih službenika u lokalne kancelarije. Takođe, otvoreno je i potpuno finansirano privremeno državno sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima, dok su sredstva za operativne troškove Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima povećana. Pored toga, Vlada je dodijelila grantove nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i izdvojila finansijska sredstva za jačanje ljudskih prava romske zajednice, koja je posebno ranjiva na trgovinu ljudima.

Ipak, izvještaj ukazuje na nekoliko ključnih oblasti u kojima minimalni standardi još uvijek nisu ispunjeni. Primjerice, broj istraženih i procesuiranih trgovaca ljudima bio je manji nego što je potrebno, a Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima je raspolagalo samo troje službenika, što je ozbiljan nedostatak kapaciteta. Takođe, slučajevi seksualne eksploatacije često su procesuirani kao krivična djela sa blažim kaznama, a žrtvama su dodjeljivani advokati sa malo iskustva u suđenjima. Novo sklonište za djecu žrtve smješteno je u okviru maloljetničkog pritvorskog centra, što može ugroziti sigurnost i privatnost žrtava. Procedura licenciranja NVO-ova također je otežavala kvalifikovanim organizacijama da dobiju ovlašćenje za pružanje usluga žrtvama.

U izvještaju su navedene prioritetne preporuke: energično istraživati i procesuirati sve oblike trgovine ljudima, uključujući slučajeve u kojima su umiješani državni službenici; osigurati adekvatne resurse za Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima; unaprijediti sigurnost i povjerljivost skloništa za djecu žrtve; izmijeniti procedure licenciranja NVO-a; te poboljšati identifikaciju žrtava, posebno migranata, tražilaca azila i sezonskih radnika. Preporučuje se i napredna obuka za sudije, tužioce i policiju, kao i imenovanje nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima.

Stejt department takođe upozorava da korupcija i saučesništvo službenika u krivičnim djelima trgovine ljudima predstavljaju značajan problem. Iako je policija u 2024. istražila osam slučajeva trgovine ljudima (uključujući jedan slučaj seksualne eksploatacije i sedam slučajeva radne eksploatacije), broj procesuiranih i osuđenih trgovaca bio je manji nego prethodne godine. Sudovi su osudili jednog trgovca ljudima za radnu eksploataciju na tri godine zatvora, dok su dva počinioca prinudnog braka takođe kažnjena. Vlada nije izvijestila o istragama ili presudama protiv državnih službenika.

Vlada je održala multidisciplinarnu radnu grupu i reorganizovala Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima unutar Uprave policije, što je omogućilo raspoređivanje specijalizovanih službenika u lokalnim stanicama. Odjeljenje je vršilo inspekcije barova, noćnih klubova i agencija za eskort, ali je zbog nedostatka resursa i kapaciteta bilo ograničeno u djelovanju. Tužilaštva su se uglavnom oslanjala na svjedočenja žrtava, dok su neki slučajevi seksualne eksploatacije procesuirani kao blaža djela poput posredovanja u prostituciji.

U oblasti zaštite, Vlada je identifikovala 28 žrtava u 2024. godini, uključujući 12 djece u prinudnom prosjačenju. Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, koji čine ljekar, psiholog, predstavnik NVO, policajac i socijalni radnik, sastao se 28 puta kako bi procjenjivao i upućivao žrtve na adekvatnu zaštitu. Vlada je završila renoviranje skloništa za djecu, zaposlila osoblje i obezbijedila sredstva za operativne troškove i psihosocijalnu podršku. Ipak, sklonište je smješteno unutar pritvorskog centra, što izaziva zabrinutost za sigurnost i privatnost žrtava.

Stranim žrtvama omogućene su privremene boravišne dozvole, a zakon propisuje besplatnu pravnu pomoć i prisustvo psihologa u procesima. Ipak, sudovi još uvijek nisu dosudili naknadu štete žrtvama, a građanski postupci za naknadu često traju od dvije do pet godina.

U oblasti prevencije, Vlada je dodijelila 110.823 eura Kancelariji za borbu protiv trgovine ljudima i 48.000 eura NVO-ima za podizanje javne svijesti. Takođe je izdvojila 500.000 eura za jačanje prava romske zajednice. Kancelarija je nastavila kampanju edukacije javnosti i finansirala SOS telefon, koji je primio 1.077 poziva.

Stejt department upozorava da trgovina ljudima pogađa sve zajednice u Crnoj Gori. Žrtve seksualne eksploatacije su uglavnom žene i djevojčice iz Crne Gore i susjednih balkanskih zemalja, dok se radna eksploatacija posebno odnosi na migrante iz Turske, Azerbejdžana i susjednih država. Djeca iz romskih zajednica izložena su prinudnom prosjačenju i radu u domaćinstvima, a neki slučajevi uključuju i prinudne brakove u zemlji i inostranstvu.

Izvještaj jasno pokazuje da, iako su napravljeni određeni pomaci, Crna Gora mora još mnogo učiniti kako bi se efikasno borila protiv trgovine ljudima, ojačala resurse za zaštitu žrtava i proaktivno procesuirala počinioce.