Godišnja stopa inflacije u septembru je, prema podacima Monstata, dostigla 4,9 odsto, što predstavlja konstantan rast od marta kada je godišnja inflacija bila na nivou od 2,6 odsto.

To je, kako je Pobjedi kazao ekonomski analitičar Mirza Mulešković, očekivano imajući u vidu potrošačko upravljanje javnim finansijama.

– To za rezultat uvijek ima rast cijena, kao što se pokazalo 2022. godine prilikom prve reforme Evropa sad 1, a sada i prilikom druge Evropa sad 2, jer kad god zarade povećavamo administrativno, ne vodeći računa o produktivnosti, dolazi do rasta cijena – kazao je Mulešković.

Naglašava da su 2022. godine, osim reforme, na inflaciju uticali i globalni faktori, te da smo u pojedinim mjesecima imali godišnju stopu inflacije i do 20 odsto. Sada, kako ocjenjuje Mulešković, to nije slučaj.

Mi smo do sada i dobro prošli jer nijesmo bili pogođeni energetskom krizom, jer da je došlo do poskupljenja struje, ova stopa bi bila mnogo veća. Trenutno, dominantan razlog za rast stope

inflacije je interni, jer se ta stopa na evropskom nivou kreće oko 2,2 odsto, što znači da mi imamo duplo veću inflaciju od evropskog prosjeka. To jasno ukazuje da su interne nacionalne politike u ovom trenutku mnogo više uticale na rast cijena – navodi Mulešković.

Bez konkretnih mjera

Vlada je, kako dodaje, i predvidjela Fiskalnom strategijom da će prosječna stopa inflacije u ovoj godini iznositi četiri odsto, jer su same mjere koje su sprovedene kako bi se administrativno povećale plate, povećanje poreza i akciza, inflatornog karaktera i dovele do rasta cijena.

– Otkada je 2022. godine krenuo problem sa inflacijom, mi nijesmo imali konkretne mjere podrške realnoj ekonomiji, jačanje crnogorskog proizvoda, a to je jedini način borbe protiv inflacije. Da smo krenuli tada, mi bismo sada mogli da utičemo subvencijama na cijene – ocjenjuje Mulešković.

Na pitanje Pobjede kako komentariše to što je, prema riječima ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, ove godine u podršku konkurentnosti domaćoj proizvodnji uloženo 3,5 miliona eura, dok s druge strane imamo situaciju da crnogorski mljekari prosipaju mlijeko jer ih mljekare ne otkupljuju zbog nagomilanih zaliha, Mulešković navodi da je riječ o nesistemskom upravljanju ekonomijom.

– Mi smo veoma zavisni od uvoza, a i dalje imamo probleme na domaćem tržištu sa plasmanom, to znači da ne postoje sistemske promjene koje će zaista pomoći domaćim proizvođačima. Kada se kreira budžet, predlažu se ogromne mjere, ali se onda one ,,skrešu“. One jesu korisne, ali su i dalje nedovoljne da bi se razvijala proizvodnja – smatra Mulešković.

Fokus na domaće proizvode

Naglašava da je neophodno staviti fokus na crnogorski proizvod, tehnološko unapređenje, povećanje kapaciteta, proširenje asortimana uz bolji plasman i promociju.

– Mi i dalje imamo situaciju da u crnogorskim restoranima nemamo crnogorsku vodu, a ako išta imamo kvalitetno, imamo vodu – ukazuje Mulešković.

Upozorava da se mora raditi na racionalizaciji troškova javne uprave, te planirane troškove sa te prebaciti na stranu povećanja konkurentnosti.

– Neophodan je povratak realnoj ekonomiji, proizvodnji i onome što stvara novac u društvu – zaključuje Mulešković.

Inflacija je trenutno prijatelj javnih finansija jer puni budžet

Mirza Mulešković naglašava da inflacija u krajnjem uvijek bude neprijatelj, iako u jednom trenutku državi i nije.

– Inflacija je najveći neprijatelj budžetu građana, a prijatelj javnih finansija, jer puni budžet, ali će u jednom trenutku postati neprijatelj i državi ako dođe do pada potrošnje. Smatram da je neminovno da se to u jednom trenutku desi, jer ne možemo drugačije istrpjeti ovakav konstantan rast cijena – ocjenjuje Mulešković.

Kontrolno saslušanje

Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je na kontrolnom saslušanju pred odborom za ekonomiju, finansije i budžet prošle sedmice poručio da je inflacija u Crnoj Gori dominantno uvozna te ukazao da, ukoliko se ne povećaju izdvajanja za agrobužet i podršku konkurentnosti, ponovo pričati ista priča svake godine. Đeljošaj smatra da bi za to, kao i za kapitalne projekte, bilo prihvatljivo i zaduženje jer će se to višestruko vratiti.

– Mi jesmo za to da podržimo domaću proizvodnju, a to možemo uraditi kroz program podrške konkurentnosti i agrobudžet. Što prije to uradimo, biće bolje – naveo je Đeljošaj.

Dodao je i da su ove godine sredstva za podršku konkurentnosti preusmjerili za prehrambenu industriju, oko 3,5 miliona eura, navodeći da su prijedlogom budžeta za iduću godinu predvidjeli da ova sredstva iznose 30 miliona eura. Sa Privrednom komorom i trgovcima su, kako je naveo, radili na povećanju vidljivosti domaćih proizvoda, odnosno njihovom označavanju, dodajući da je saglasan sa prijedlogom da se smanji PDV na voće i povrće.