U vremenu kada su troškovi života sve veći, a plate često ne prate inflaciju, štednja postaje neophodan, ali i sve teže ostvariv cilj. Mnogi ljudi iskreno pokušavaju da uštede, ali bez obzira na trud, novac kao da nestaje čim legne na račun. Problem često nije u visini prihoda, već u navikama koje nesvjesno sabotiraju naše finansije.

Ako i vi imate utisak da „novac samo proleti kroz ruke“, vrijeme je da se suočite sa obrascima ponašanja koji vas koče. U nastavku otkrivamo četiri najčešće navike koje sprečavaju štednju i dajemo savjete kako ih zamijeniti pametnijim postupcima.

Neplanirano trošenje i impulsivne kupovine

Jedna od najčešćih prepreka štednji jeste nedostatak plana i impulsivno trošenje. Ljudi često potroše značajan dio plate na sitnice koje u trenutku djeluju neophodno, a na kraju mjeseca se pitaju gdje je novac nestao. 

Problem se dodatno produbljuje kada se radi o većim ulaganjima. Mnogi ljudi se iznenade kada shvate da su takvi projekti skuplji nego što su očekivali, jer prethodno nisu uradili istraživanje troškova i planirali budžet. Zato, ako planirate renoviranje ili druge veće investicije prvo istražite cijene. Na primjer, ako vam je cilj da sredite dom istražite koja je cijena bioklimatske pergole i drugih elemenata kako biste mogli da odredite tačan plan štednje za kupovinu tih stvari.

Umjesto da reagujete impulsivno na popuste ili reklame, napravite listu prioriteta i odlučite koje kupovine su zaista potrebne, a koje mogu da sačekaju. Ako osjetite želju da odmah kupite nešto, primijenite „pravilo 48 sati“ — sačekajte dva dana, pa provjerite da li i dalje želite taj proizvod. U većini slučajeva, želja nestane.

Pored toga, korisno je da vodite evidenciju troškova, makar nekoliko mjeseci. Kada jasno vidite gdje novac odlazi, biće vam lakše da identifikujete obrasce nepotrebnog trošenja i da ih postepeno korigujete.

Život iznad svojih mogućnosti

Jedna od najopasnijih finansijskih zamki današnjice jeste život iznad realnih prihoda. Kreditne kartice, „kupovina na rate“ i konstantno praćenje društvenih mreža gdje svi izgledaju kao da žive luksuzno, stvaraju pritisak da i mi moramo da pratimo taj tempo. Međutim, štednja počinje tek onda kada naučite da živite ispod svojih mogućnosti.

Prvi korak ka promjeni jeste iskreno sagledavanje svojih prihoda i troškova. Napravite jednostavnu tabelu i jasno definišite koliki dio mjesečnih prihoda možete realno da odvojite. Ako trošite više nego što zarađujete, vrijeme je da razmislite o racionalizaciji. To ne znači odricanje od svega – već pametan izbor prioriteta.

Kada naučite da kontrolišete novac, a ne obrnuto, stičete osjećaj sigurnosti i mira. To je vrijednost koju nijedna luksuzna stvar ne može da zamijeni.

„Sjutra ću početi da štedim“

Mnogi ljudi iskreno vjeruju da će početi da štede „sljedećeg mjeseca“, „kada povećaju platu“ ili „kada otplate kredit“. Međutim, to „sjutra“ gotovo nikad ne dođe. Štednja nije stvar trenutka, već navike. Ako čekate idealne uslove, izgubićete dragocjeno vrijeme tokom kojeg je novac mogao da radi za vas.

Najefikasniji način da počnete jeste automatizacija štednje. Otvorite poseban račun za štednju i podesite automatski prenos određenog iznosa odmah nakon primanja plate. Na taj način, novac koji biste možda potrošili impulsivno biće odvojen prije nego što dođe u iskušenje.

Počnite skromno – čak i ako možete da odvojite samo 5% svojih prihoda, to je sjajan početak. Kako se naviknete, postepeno povećavajte iznos. Bitno je da štednja postane navika, a ne izuzetak.

Takođe, definišite cilj štednje. Da li štedite za putovanje, sigurnosnu rezervu, kupovinu automobila ili stan? Kada vaš cilj ima konkretan smisao, lakše ćete se motivisati da istrajete. Novac bez cilja lako se potroši, ali novac sa svrhom raste.

Nedostatak finansijskog plana i praćenja troškova

Bez jasnog plana, teško je znati gdje se nalazite i kuda idete. Isto važi i za finansije. Mnogi ljudi nemaju pregled svojih troškova i prihoda, pa štednja ostaje apstraktan pojam. Finansijski plan je vaš kompas – on pokazuje gdje trošite, a gdje možete uštedjeti.

Započnite tako što ćete napraviti mjesečni budžet. Unesite sve stalne troškove (kirija, računi, hrana, prevoz), ali i promjenljive, poput zabave ili poklona. Kada sve saberete, jasno ćete vidjeti koliki iznos realno možete da uštedite.

Ako se ispostavi da trošite previše na određene kategorije, postavite ograničenja. Na primjer, ako mjesečno trošite 100 evra na dostavu hrane, izazovite sebe da taj iznos prepolovite. Taj novac možete preusmjeriti u štednju ili investiranje.

Štednja nije samo čin odricanja – to je proces koji vam omogućava da preuzmete kontrolu nad svojim životom. Kada eliminišete loše finansijske navike i zamijenite ih planskim, svjesnim ponašanjem, novac prestaje da bude izvor stresa i postaje alat za ostvarivanje ciljeva. Počnite danas – analizirajte svoje troškove, postavite prioritete i definišite realan plan štednje. Za još korisnih informacija posjetite naš sajt.