Foto: Pixabay –

Najnoviji izvještaj Svjetske banke o tržištu rada na Zapadnom Balkanu pokazuje složenu, gotovo paradoksalnu sliku: region istovremeno pati od visoke nezaposlenosti i hroničnog nedostatka radne snage.

Ovaj raskorak postaje naročito vidljiv u Crnoj Gori, zemlji čija se ekonomija oslanja na turizam, usluge i sezonski rad, ali sve teže pronalazi kvalifikovane radnike da bi održala rast.

U Crnoj Gori stopa nezaposlenosti mladih i dalje je među najvišima u regionu, iako se privreda formalno oporavlja. Sve veći broj mladih ljudi napušta zemlju u potrazi za boljim platama i stabilnijim radnim uslovima, dok istovremeno domaći poslodavci u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, građevini i zdravstvu sve češće zapošljavaju strane radnike, najčešće iz Azije. Ova pojava, iako kratkoročno rješenje, otvara ozbiljno pitanje dugoročne održivosti tržišta rada i demografskog opstanka.

Prema podacima Svjetske banke, Crna Gora se suočava sa „strukturnim raskorakom“ – obrazovni sistem ne proizvodi kadrove koji su traženi u praksi, dok istovremeno visokokvalifikovani radnici teško pronalaze poslove u zemlji. Nedostatak tehničkih, zanatskih i digitalnih vještina sve više ograničava konkurentnost crnogorske ekonomije. U izvještaju se navodi da je neophodno uvesti „ciljane reforme obrazovanja i obuka“ koje će pratiti potrebe tržišta, uz aktivniju politiku zapošljavanja i snažnije povezivanje javnog i privatnog sektora.

Ekonomisti upozoravaju da se Crna Gora nalazi u opasnoj zoni stagnacije radne produktivnosti. Dok druge zemlje regiona, poput Srbije i Sjeverne Makedonije, privlače veće strane investicije u proizvodne sektore, Crna Gora i dalje zavisi od sezonskog rasta i turizma, što čini tržište rada ranjivim na spoljne šokove i klimatske promjene. Uz to, rast cijena života, posebno stanovanja, odvraća mlade ljude od povratka nakon školovanja u inostranstvu.

U tom kontekstu, poruka iz izvještaja Svjetske banke je jasna: Crna Gora mora preći sa pasivnog posmatranja tržišta na aktivno planiranje radne politike. To podrazumijeva podršku preduzetništvu, digitalnim industrijama i modernizaciju obrazovanja – ne kao apstraktnu reformu, već kao osnovu ekonomske sigurnosti.

Procjene nezaposlenosti mladih

Prema najnovijim podacima Svjetske banke i Monstata za 2025. godinu, stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori (15–24 godine) iznosi oko 27–28 odsto, što je među najvišim stopama u regionu Zapadnog Balkana.

Procjene za naš region za 2025:

•    Crna Gora: 27–28 %

•    Sjeverna Makedonija: oko 26 %

•    Bosna i Hercegovina: oko 25 %

•    Srbija: 23 %

•    Albanija: 21 %

•    Kosovo: preko 30 %

Dakle, Crna Gora je druga po visini nezaposlenosti mladih u regionu, odmah iza Kosova, i nešto iznad prosjeka Zapadnog Balkana.

To znači da, iako je ukupna nezaposlenost u Crnoj Gori smanjena, mladi i dalje ostaju najslabija tačka tržišta rada – što ukazuje na duboke strukturne probleme: nedostatak prilika za prvo zaposlenje, slabu povezanost obrazovanja i privrede, te odlazak mladih u inostranstvo.

Istovremeno, iskustvo drugih zemalja Zapadnog Balkana pokazuje da migracije ne moraju biti gubitak ako se pravilno upravlja njima. Programi za povratak stručnjaka, ulaganja u inovacije i prekogranične projekte mogli bi ublažiti odlazak talenata i povezati crnogorsku dijasporu sa domaćom privredom.

Stanje nezaposlenopsti u EU

Prema najnovijim podacima Eurostata i Monstata za 2025. godinu, Crna Gora, iako nije članica Evropske unije, po stopi nezaposlenosti od 10,5 odsto (drugi kvartal 2025), našla bi se među zemljama sa višom stopom nezaposlenosti u odnosu na prosjek EU, ali ispod najtežih slučajeva poput Španije i Grčke.

Ako bismo Crnu Goru uvrstili u tabelu država članica EU, njen položaj bi bio oko 23. mjesta od 27, dakle u donjoj četvrtini po rezultatima.

Evo orijentacione rang-liste prema stopi nezaposlenosti (Eurostat, februar–april 2025):

1. Poljska    2,6 %

2. Češka Republika    2,7 %

3. Malta    2,7 %

4. Njemačka    3,1 %

5. Nizozemska    3,2 %

6. Danska    3,3 %

…   …    …

18.        Francuska    7,1 %

20.        Italija    7,8 %

22.        Hrvatska    8,6 %

23.        Crna Gora (procjena na osnovu 10,5 %)    10,5 %

24.        Portugal    10,7 %

25.        Grčka    11,2 %

26.        Španija    11,9 %

27.        Letonija    12,1 %

Dakle, Crna Gora bi se nalazila pri dnu liste, ali ne među najgorima. Njena stopa nezaposlenosti je viša od prosjeka EU-27 (oko 5,8 %), ali niža od južnoevropskih zemalja koje i dalje bilježe dvocifrene vrijednosti.

Tržište rada u Crnoj Gori danas je više od statistike – ono je ogledalo društva. Pitanje zaposlenosti mladih, radne etike, obrazovanja i jednakih šansi postaje pitanje nacionalne strategije. Ako zemlja pronađe način da spoji znanje i rad, može preći iz faze preživljavanja u fazu razvoja.