Foto: PV Informer-

Na današnji dan prije sedam godina, Crna Gora je na 12. Međuvladinoj konferenciji u Briselu, pod šestomjesečnim predsjedavanjem Austrije Evropskom unijom, otvorila pregovore u poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promjene. Poglavlje 27 je otvoreno nakon što su ispunjena početna mjerila, dobijen pozitivni Izvještaj o procjeni početnih mjerila (OBAR) i zeleno svijetlo od u to vrijeme 28 zemalja članica EU.

Otvaranjem poglavlja 27, kao jednog od najzahtjevnijih i najskupljih u pregovorima, Crna Gora je napravila krupan korak naprijed u integracionom procesu. Ovim smo postali i prva država Zapadnog Balkana koja je poglavlje 27 otvorila, a iza čega je stajao ogroman rad i posvećenost cjelokupne pregovaračke strukture zadužene za ovo poglavlje.

Toga dana nam je Evropska komisija predala Zajedničku poziciju u kojoj je definisala osam završnih mjerila koja moraju biti ispunjena za zatvaranja poglavlja. Vođena ogromnim entuzijazmom, pregovaračka radna grupa za poglavlje 27 je odmah započela sa pripremom strateškog Akcionog plana za ispunjavanje mjerila, kako bismo imali jasnu mapu puta na koji način kvalitetno i efikasno zatvoriti poglavlje 27, a u kojem je na kraju definisana 251 mjera koju treba realizovati. 

OZBILJNA STAGNACIJA

Gdje se danas, sedam godina kasnije, nalazi Crna Gora po pitanju poglavlja 27? Za razliku od 2019. godine kada je donijeto oko 20 zakona u toj oblasti, Ulcinjska solana proglašena zaštićenim prirodnim dobrom na nacionalnom i međunarodnom nivou, te određenog usporavanja tokom pandemijske 2020. godine, ali uz završetak sanacije dvije crne ekološke tačke, od 2021. godine dolazi do ozbiljne stagnacije, o čemu svjedoče godišnji Izvještaji Evropske komisije. Tek u ovogodišnjem Izvještaju je konstatovan određeni napredak u nekim podoblastima.

Međutim, ključna pitanja i dalje ostaju otvorena, a napredak je sporiji od onoga koji nam je realno potreban i koji se mogao pretpostaviti prije sedam godina u Briselu. Evropska komisija u posljednjem Izvještaju navodi da je svega 38 odsto mjera iz Akcionog plana za završna mjerila ispunjeno. Među nerealizovanim obavezama su uglavnom i one najteže, koje zahtijevaju infrastrukturu, ulaganja i koordinaciju.

Nakon sedam godina, nijedno od osam završnih mjerila nije ispunjeno, strateški okvir nije zaokružen, određeni zakoni nijesu inovirani, infrastruktura se gradi sporo, ili se skoro i ne gradi, a institucionalni kapaciteti ostaju nedovoljni. Slijedi podsjetnik na samo neke od obaveza.

OBAVEZE

Crna Gora se obavezala da do 2035. godine izgradi 885 kilometara kolektorske mreže i obezbijedi 29 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kako bi 95 odsto stanovništva bilo priključeno na kanalizacioni sistem. To je preduslov da sve vode dostignu dobar hemijski i ekološki status, u skladu sa evropskim direktivama. Evidentno je da je dinamika izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda spora, pri čemu glavni grad još nema funkcionalno postrojenje.

U kontekstu najave izgradnje sistema u Botunu svjedoci smo loše komunikacije između Glavnog grada, kao nosioca projekta, ali i Vlade koja se mora uključiti u rješavanje uzavrelog problema s jedne i nezadovoljnih mještana s druge strane.

Primjer Botuna pokazuje kako izostanak dijaloga veoma lako zaustavlja i najprioritetnije ekološke projekte. 

Slika nije ohrabrujuća u upravljanju otpadom, jer imamo više stotina neuređenih odlagališta širom Crne Gore, posebno na sjeveru koji nije pokriven odgovarajućom infrastrukturom. Iako smo se obavezali da dostignemo stope odvojenog sakupljanja i reciklaže otpada od najmanje 50 odsto, jasno je da smo daleko od ostvarenja tog cilja.

Pet godina se kasnilo sa donošenjem Državnog plana upravljanja otpadom, pa samim tim i lokalnih planova, pri čemu mnoge lokalne samouprave nemaju kapacitete da se izbore sa količinama otpada koje proizvode. 

LOŠ KVALITET VAZDUHA

U oblasti kvaliteta vazduha situacija je još više zabrinjavajuća. Država već petu godinu ne usvaja Nacionalnu strategiju upravljanja kvalitetom vazduha, niti lokalne planove, pa se alarmantne epizode zagađenja iz zime u zimu ponavljaju bez dugoročnog plana rješavanja problema. Izuzev aktivnosti na uspostavljanju Natura 2000 mreže, zaštita prirode je oblast u kojoj se malo napredovalo.

Četiri godine traju izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, a Nacionalna strategija biodiverziteta ne postoji od 2020. godine, što predstavlja i neispunjavanje međunarodnih obaveza. Simbol ovog zastoja je i Ulcinjska solana, koja je jedno od najvrijednijih staništa ptica na istočnom Jadranu. Iako je Evropska komisija poboljšanje statusa njene očuvanosti definisala kao dio završnih mjerila, ni nakon pet godina nije osnovano preduzeće za upravljanje ovim područjem, pa Solana ostaje predmet političkih kalkulacija, umjesto ekološke politike, što otežava zatvaranje poglavlja 27.

Kada je riječ o klimatskim promjenama, poplave, suše i požari postaju intenzivniji, a kapaciteti za odgovor i adaptaciju ostaju ograničeni. Nedovoljno ulaganje u vazduhoplovnu flotu za gašenje požara pokazalo se ovoga ljeta kao ozbiljan nedostatak. Svjetska banka upozorava da bi bez mjera adaptacije klimatske katastrofe mogle smanjiti crnogorski BDP za 7.9 odsto do 2050. godine, te da će za jačanje klimatske otpornosti biti potrebno 5.7 milijardi dolara u narednoj deceniji. Iako je ove godine donesen Nacionalni plan adaptacije, tek će se pokazati efekti njegove primjene. 

Ipak, postoje i svijetle tačke. Eko fond se profilisao kao funkcionalan mehanizam za finansiranje projekata energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Slično, Deponija „Livade“ napreduje u modernizaciji infrastrukture i uspijeva da se izbori sa upravljanjem otpadom koji prima iz sve većeg broja lokalnih samouprava. Ova dva primjera dokazuju da tamo gdje postoji jasan mandat, stručnost i kontinuitet rada, rezultati dolaze.

Sektor civilne zaštite, iako nije podržan sa većih nivoa finansijskom i tehničkom opremljenošću, uredno ispunjava evropske zadatke, kako u dijelu izrade strategija i propisa, tako i u dijelu učešća u međunarodnim platformama. Radi se i na jačanju ekološke svijesti. U toku je sveobuhvatna akcija „Čuvaj da te čuva“, pod liderstvom Delegacije EU u Crnoj Gori, a pozitivnim se pokazalo i zakonsko rješenje ograničenja upotrebe pojedinih plastičnih proizvoda. Zatvoreno je i odlagalište Mislov do u Nikšiću, kao i deponija Zakršnica u Mojkovcu. 

Ipak, nakon sedam godina od otvaranja Poglavlja 27, a godinu dana prije njegovog najavljenog zatvaranja, moramo biti iskreni prema sebi, a to je da je Crna Gora daleko od završetka procesa. To ne znači da napredak nije moguć, već da on zahtijeva puno više političke ozbiljnosti, finansijskih ulaganja i institucionalnog jačanja, jer poglavlje 27 ne trpi improvizacije. 

(Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)