Foto: PV Informer-

Pljevlja decenijama slove za najzagađeniji grad u Crnoj Gori, a razlozi što je najsjevernija opština u državi pritisnuta oblacima dima i smoga traženi su svojevremeno u cementari, a zatim i u rudniku uglja, termoelektrani, gradskoj toplani, hiljadama individualnih ložišta, pa i sve većem broju automobila.

I ne treba čekati rezultate ekotoksikologa, ekologa i brojnih drugih institucija da bi se donio zaključak kako Pljevljaci žive u katastrofalnom okruženju, već je dovoljno samo pogledati na kotlinu s Ljubišnje, Golubinje ili bilo kojeg okolnog uzvišenja, prošetati gradskom ulicom, popričati s građanima…

Situacija za brigu je tek kad utihnu vjetrovi i počne zima, a dodatnu paniku i nezadovoljstvo, čini se, među Pljevljake unose saopštenja s različitim i vrlo često oprečnim podacima, kao i prebacivanje odgovornosti. I kad se sve to, uobičajeno, „začini“ politikom i politikantstvom, ne čudi što su demografske prilike kraja koji obiluje posebnim prirodnim ljepotama više nego porazne.

I dok jedni tvrde da su minulih dana oboreni svi rekordi aerozagađenja, drugi imaju podatke da je bilo i gorih vremena, a onda zvanična statistika potvrdi da ni Bijelo Polje, Podgorica ili Nikšić tog dana nijesu bili u boljoj situaciji.

Zvaničnici iz ovog grada rekli su svoje. Traže hitno rješavanje nagomilanih problema, predsjednik opštine Dario Vraneš prisustvovao je i protestima koje su organizovali njegovi sugrađani, a ljekari su minulih dana saopštavali alarmantne podatke o broju tek rođene djece koja su na bolničkom liječenju i kiseoničkoj podršci, da bi se kasnije čulo, upravo od direktora pljevaljske bolnice, da situacija nije alarmantnija nego minulih godina.

REFERENDUM

Direktor Ekološkog društva „Breznica“ Milorad Mitrović smatra da sve ovo što se dešava u Pljevljima nije nikakva novost, te da treba da organizuju referendum kao Botunjani, jer zvaničnici se drugačije neće sjetiti da ovim ljudima treba čist vazduh, ako ne šta drugo.

– Ovo je sistemsko uništavanje zdravlja i života građana Pljevalja. Sve ovo prevazilazi incidentnu situaciju i prerasta u višedecenijsku tragediju, jer imamo alarmantnu stopu smrtnosti, zabrinjavajući stepen obolijevanja od najtežih bolesti, masovno raseljavanje… Pljevlja su najveća ekološka crna tačka u Evropi i vjerovatno najzagađeniji grad u svijetu. Podaci o višestruko prekomjernom prisustvu PM čestica nijesu sušta statistika već smrtna presuda Pljevljacima, a svjedoci smo da se ovakav vazduh širi, pa nije bolje ni u Bijelom Polju. Izbjegavaju svi da kažu istinu, a to je da u Pljevljima rijetko imamo normalnu trudnoću, da se djeca rađaju sa zdravstvenim problemima, a čemu onda možemo da se nadamo, ističe Mitrović pojašnjavajući da je mnogo faktora koji dovode do ove situacije, te da je toplana u gradu takva kakva je, da se od „babe ne pravi đevojka“, kao i da je novac, koji je davno obezbijeđen za izgradnju nove, ukraden.

– Zamislite, preporučuju nam da sjedimo zatvoreni u svojim domovima. Država decenijama nemilosrdno eksploatiše prirodne resurse i ostavlja pustoš, a za to niko nikad nije odgovarao. Vrijeme je da se traži odgovornost, da se hitno rješava problem, jer građanima je uskraćeno osnovno ustavno pravo – da udišu čist vazduh, zaključuje Mitrović.

NA PROLJEĆE ČIST VAZDUH?

Ekipa Pobjede boravila je minulog vikenda u Pljevljima, razgovarala s građanima i stekla utisak da vlada nepodijeljeno mišljenje, a to je da se disati ne može otkako je puštena u rad tek rekonstruisana TE. Istina, priznaju i iz EPCG da sistem za regulaciju sumpora još nije instaliran, da je elektrana u probnom radu, te da će to potrajati nekoliko mjeseci.

Dakle, ako je sve urađeno kako treba, na proljeće bi iz dimnjaka elektrane trebalo da izlazi prečišćen vazduh, a do tada će proći i sezona grijanja i, znajući kako nam sve funkcioniše u državi, sljedeće zime biće aktuelna ista priča.

Sreli smo na ulici Hasana Vlahovljaka koji kaže da Pljevljaci decenijama pričaju isto.

– Godinama se priča o izgradnji toplane i još ništa nije završeno. Posljednjih 70 godina ništa se nije suštinski promijenilo, a slušamo istu priču. Počelo je s cementarom, nastavilo se otvaranjem TE. Ipak, mislim da su najveći problem individualna ložišta. Od otvaranja Rudnika, čiji sam radnik bio, ovdje se većina građana grije na ugalj, a to znači od polovine prošlog vijeka. I ja se grijem, tradicionalno, na drva i ugalj. To je navika, ali ima i ekonomski razlog. Kad bi se kotlarnica izmjestila, građani prešli na pelet… drugačije bi bilo, ali ne mnogo, jer ovo je kotlina, ističe Vlahovljak, napominjući da je, prije svega, toplifikacija prijeko potrebna.

Prema njegovim riječima, u Pljevljima je mnogo starih kuća, s dotrajalom elektroinstalacijom, a dotrajale su i trafostanice tako da ne vidi rješenje u prelasku na klime i toplotne pumpe, pa ako bi se to radilo, moralo bi etapno.

Da je stanje u Pljevljima više nego alarmantno, potvrdila nam je i Jelena Mazalica.

– Svakodnevno mučimo istu muku i ovo nije novonastala situacija, već se decenijama gušimo u magli i dimu, a u međuvremenu smo saznali da je sve to dodatno pojačano sumpor-dioksidom. Ovo ne treba politizovati, a svjesni smo da se i to radi. Mnogo ljudi je u bolnici završilo, mnogo djece… Rekli su i da nijesu mogli bez kiseonika, a sad je priča drugačija. Dakle, politizacija. Istina je surova. Mislim da nas ubija TE, posebno zbog toga što još nijesu postavljeni filteri koji su obećani, kazala je Mazalica.

TAOCI POLITIČKIH DOGOVORA

Građanski aktivista Emil Pilav, takođe, podsjeća da je Pljevljacima ukinuto osnovno ljudsko pravo – pravo na zdravu životnu sredinu.

– Nažalost, mi smo navikli na ovakav vazduh. Međutim, taoci smo i svjedoci političkih dogovaranja, prebacivanja odgovornosti. Dok se političari dogovaraju, Pljevljaci umiru ili napuštaju ovaj grad. Ovo ne bi smjelo da se dešava ni u jednoj, a kamoli u ekološkoj državi. Znači, najbitnija je politička volja, a onda da se zabrani rad TE u ovako rekonstruisanom obliku, jer svjedoci smo da nije došlo do smanjenja opasnih čestica u vazduhu. Trebalo bi zabraniti čvrsto gorivo, subvencionirati cijenu električne energije, jer u našem gradu ima oko 5.000 individualnih ložišta s čvrstim gorivom. Treba naći rješenje i za porodice koje se griju zahvaljujući gradskoj kotlarnici, ali to se ne radi usred zime, riječi su Pilava koji podsjeća da su se glavni uzroci zagađenja decenijama unazad smjenjivali.

Očekivali su Pljevljaci od rekonstrukcije TE mnogo, tim prije što je taj projekat vrijedan desetine miliona eura, a tvrde da ništa dobro nijesu dobili.

Pljevljak Fuad ( koji nije htio do kraja da se predstavi) kaže da je ove godine posebno teško, te da se pokazalo koliko su stručni oni koji su vršili rekonstrukciju ili misle da Pljevljaci mogu živjeti u smogu i udisati sumpor.

Zorka Rončević kaže da u Pljevljima živi duže od pola vijeka i uvijek je isto kad počinje zima.

– Nijesam izlazila danima, jer me gušilo. Razloga je više, TE radi, gore je odlagalište, Pljevlja su potpuno zatvorena zbog jalovišta i nema prirodne promaje. Ne znam čije su to odluke, ali su pogrešne – navodi Rončević.

Zaključak je jasan, predizborna i postizborna priča u Pljevljima nema kraja, sve su veće migracije, ljudi umiru zbog aerozagađenja… Bez Termolektrane i Rudnika uglja se ne može, a s njima u ovakvom izdanju pogotovo je teško.

U Pljevljima, sve i da je najljepše okićen grad (kao što nije), u susret novogodišnjim praznicima ukrasi se ne mogu vidjeti od tmine, samo najhrabriji šetaju ulicom, a ko bi tek praznike proslavljao na otvorenom.

Mjerenja nikad bolja, ali naloženo gašenje kotlarnice

Nadležna inspekcija prije nekoliko dana naložila je gašenje gradske toplane u Skerlićevoj iako tu sagorijeva svega šest tona uglja dnevno, a u Termoelektrani za isti period 6.000 tona.

No, direktor preduzeća „Grijanje Pljevlja“ tvrdi da rezultati mjerenja nikad nijesu bili bolji, odnosno da su prekoračenja nedozvoljenih čestica znatno manja nego minulih godina.

– Imamo informaciju da smo mi najveći zagađivač, a u aprilu, oktobru i novembru ove godine imali smo samo 11 prekoračenja. Praškaste materije lani su bile u prekoračenju čak 20 puta veće. Prošle godine smo u vazduhu imali sedam puta više sumpor-dioksida nego je dozvoljeno, a ove godine duplo više, slično je i sa arsenom, a sve su to podaci upravo zvaničnih državnih institucija. Ne želim da licitiram ko je najveći zagađivač, Pljevlja su tu gdje su, ali nije u redu ni svu krivicu svaljivati na naše preduzeće, riječi su Vlada Tošića.

EPCG tvrdi: Termoelektrana u probnom radu zagađuje okolinu manje nego prije ekološke rekonstrukcije

Rezultati mjerenja Centra za ekotoksikološka istraživanja (CETI), sprovedenog prije i nakon adaptacije kotla i dimnjaka Termoelektrane

Pljevlja, jasno i nedvosmisleno potvrđuju da je tokom probnog rada postrojenja došlo do značajnog smanjenja emisija ključnih zagađujućih materija povezanih sa njenim radom, tvrde iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

Navode da je na osnovu uporedivih i metodološki validnih mjerenja koncentracija sumpor-dioksida (SO₂), kao dominantnog gasovitog zagađivača karakterističnog za rad termoelektrana, smanjena za približno 29 odsto u odnosu na period prije adaptacije.

– Ovaj rezultat predstavlja jasan, mjerljiv i ekološki relevantan napredak i potvrđuje da Termoelektrana Pljevlja danas zagađuje manje nego prije ekološke rekonstrukcije i modernizacije – ističu iz EPCG.

Navode i da registrovani blagi porast azot-dioksida (NO₂) u dimnjaku predstavlja očekivanu posljedicu stabilnijeg i efikasnijeg procesa sagorijevanja. Pojašnajavaju da je to direktan efekat tehničke adaptacije postrojenja. Tvrde da nema praktičan niti mjerljiv negativan uticaj na kvalitet vazduha u urbanom području.

– Uporedna analiza dodatno potvrđuje da su interni podaci EPCG gotovo u potpunosti saglasni sa nalazima CETI-ja, čime se potvrđuje pouzdanost, konzistentnost i objektivnost dobijenih rezultata. EPCG u ovom procesu nije nosilac mjerenja, već odgovoran korisnik i tumač podataka nadležne institucije. U tom kontekstu, Elektroprivreda Crne Gore smatra da se rješenja za preostale izazove u vezi sa kvalitetom vazduha u Pljevljima moraju tražiti i na drugim adresama, kroz širi, sistemski pristup, a ne kroz pojednostavljene i politički motivisane interpretacije koje zanemaruju činjenice i rezultate struke. EPCG svoju punu posvećenost rješavanju problema zagađenosti potvrđuje kako kroz realizaciju kapitalnih projekata ekološke rekonstrukcije i toplifikacije, tako i kroz kontinuiranu društvenu odgovornost, uključujući mjere usmjerene na smanjenje opterećenja građana tokom zimskih mjeseci – piše u saopštenju.

Naglašavaju da prve vidljive i mjerljive rezultate ovih napora potvrđuje upravo istraživanje CETI-ja. Prema njihovom mišljenju, ono jasno

pokazuje da su ulaganja u modernizaciju postrojenja opravdana i u interesu kako lokalne zajednice, tako i cjelokupne javnosti.

– Probni rad, u ovim uslovima, ne samo što je sproveden bez povećanja zagađenosti, nego je mjerenjima potvrđeno smanjenje štetnih emisija, čime se obezbjeđuje nesumnjivo stabilna osnova za dalji rad postrojenja – zaključuju iz EPCG.