Vlada Crne Gore pohvalila se Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija, detaljno navodeći u nacrtu izvještaja koje akcije su preduzete u borbi protiv korupcije, zbog koje naša država godinama trpi najveće kritike.

Nakon analize spiska slučajeva koje su naveli, jedino se može zaključiti da je pravda u Crnoj Gori spora, a vrlo često i nedostižna. Naime, u dijelu u kojem se ističu odgovori na zabrinutost koju Komitet izražava zbog obima korupcije i nedostatka efikasne istrage, krivičnog gonjenja i osude u slučajevima korupcije na visokom nivou, iz Vlade su naveli brojne postupke koji su pokrenuti protiv „krupnih riba“ zbog korupcije i organizovanog kriminala. I to bi bilo sasvim u redu da se ne radi o postupcima koji uglavnom traju godinama, ponegdje čak i bez prvostepene sudske presude. Izvršna vlast je otišla i korak dalje, pa su se pohvalili i pokretanjem postupaka u kojima su izrečene prvostepene oslobađajuće presude.

Vlada se, između ostalog, podičila i pokretanjem postupka protiv jednog sudije Višeg suda u Bijelom Polju zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja. U pitanju je postupak protiv sudije Dragana Mrdaka, koji je sredinom jula prošle godine oslobođen optužbi za pomenuta djela. Prvostepena presuda izrečena mu je u Višem sudu u Podgorici, a Vlada je skoro sedam mjeseci kasnije tu optužnicu priložila kao dokaz borbe za pravdu.

U pomenutom dokumentu Vlada je navela da je Specijalno državno tužilaštvo u periodu od 31.12.2022. godine do 31.12.2024. godine pokrenulo veći broj krivičnih postupaka u cilju efikasne borbe protiv visoke korupcije. Prvi na listi je postupak protiv bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije Dejana Kneževića, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo odavanje tajnih podataka. Postupak protiv njega traje skoro tri godine bez prvostepene presude. Isto toliko, takođe bez presude, sudi se i bivšem predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji se takođe našao na spisku „rezultata“, a kojem se sudi za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Vlada se pohvalila i postupkom protiv bivšeg direktora Uprave policije Crne Gore Veselina Veljovića, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, koji je takođe u toku. S obzirom na česta odlaganja ročišta, pretpostavlja se da će i potrajati.

U izvještaju se našao i postupak protiv nekadašnjeg direktora Uprave policije Slavka Stojanovića, koji je i u ponovljenom postupku osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja. Vlada se pohvalila i procesuiranjem bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića zbog postojanja sumnje da je učinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. U toku je nekoliko postupaka protiv Peruničića, koji traju godinama.

Među uspjesima su nabrojani i postupci protiv bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović. Po tim optužnicama suđenja su u toku i, po svemu sudeći, ima još dosta do prvostepenih presuda.

U izvještaju se našao i bivši načelnik kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar Ilija Vasović, koji je optužen za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i suđenje mu je u toku. Vlada se pohvalila i postupkom protiv jednog advokata zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca, u ukupnom iznosu od 2.600.000 eura. U pitanju je Budvanin Dimitrije Dapčević, koji se sumnjiči da je novac prao za potrebe „kavačkog klana“. I taj postupak je u toku pred Višim sudom u Podgorici.

Slučaj Rada Miloševića tri godine u fazi istrage

U cilju borbe protiv korupcije na visokom nivou, SDT je pokrenulo krivični postupak i protiv bivšeg direktora Uprave prihoda i carina R.M., kao i protiv drugih službenika Uprave prihoda i carina, kojima je naredbom o sprovođenju istrage SDT-a, stavljeno na teret postojanje osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaj, Istraga SDT-a u ovom predmetu je u toku, piše u izvještaju objavljenom na sajtu Vlade.

Ovdje je riječ o Radu Miloševiću, od čijeg hapšenja su prošle tri godine, a Specijalno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu i odlučilo da li će u ovom slučaju podići optužnicu ili odustati od krivičnog gonjenja.

Perović oslobođen, u izvještaju se pominje samo osuđujuća presuda

Vlada se u izvještaju za Komitet UN pohvalila i da je SDT podiglo optužnicu protiv bivšeg vršioca dužnosti predsjednika Opštine Nikšić Dragana Perovića, kome se sudilo za zloupotreba službenog položaja. Naveli su da je Viši sud u Podgorici donio prvostepenu presudu kojom je Perović oglašen krivim (uslovno osuđen na godinu zatvora) i istovremeno obavezan da plati imovinsku korist koju je izvršenjem krivičnog djela pribavio drugom licu. Međutim, Perović je krajem prošle godine odlukom Apelacionog suda oslobođen optužbe da je svom prethodniku Veselinu Grboviću odobrio isplatu naknada od 19.225,95 eura.

Jovanić i „Plantaže“ godinama bez sudskog epiloga

U vladinom izvještaju za Komitet UN pomenuto je i da je pokrenut krivični postupak protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, zbog zloupotrebe službenog položaja. Navode da je Viši sud u Podgorici potvrdio optužnicu protiv njega. Međutim, iako je optužnica potvrđena prije tri godine, još nema prvostepene presude u tom predmetu.

Možda najeklatantniji primjer sporosti crnogorske pravde predstavlja slučaj bivših čelnika kompanije „13. jul – Plantaže“, kojima je glavni pretres zakazan za kraj ovog mjeseca, tri godine nakon što je SDT podiglo optužnicu.

Jasno je da se u izvještaju našao i krivični postupak protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja se tereti za članstvo u kriminalnoj organizaciji i zbog krivičnog djela protivzakonit uticaj. Kad je riječ o Medenici, moglo bi se reći da hvalisanje izvršne vlasti nije bez razloga, jer je bivša šefica crnogorskog sudstva osuđena u dva predmeta. Prema prvostepenoj presudi Višeg suda u Podgorici, Medenica je osuđena na godinu i devet mjeseci zatvora zbog podstrekavanja na zloupotrebu položaja sutkinje Privrednog suda Milice Vlahović Milosavljević, koja je u istom postupku osuđena na šest mjeseci zatvora. Medenica je, u drugom postupku, u ponovljenom suđenju, za zloupotrebu u slučaju sudije Zekića iz Rožaja, osuđena na šest mjeseci zatvora. Za 28. januar zakazano je izricanje presude u najvažnijem predmetu protiv Medenice, u kojem je sa svojim sinom Milošem i ostalim članovima navodne kriminalne grupe optužena za više krivičnih djela.

Pomenuta je i optužnica protiv bivšeg direktora Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore Zorana Vukčevića i još nekoliko službenika IRF-a, uz napomenu da je u tom predmetu toku glavni pretres pred Višim sudom. Zbog korupcije na visokom nivou, nakon sprovedene istrage, podignuta je optužnica i protiv službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića, navode iz Vlade i napominju da je u tom predmetu u toku glavni pretres pred Višim sudom u Podgorici. Navode i krivični postupak protiv specijalnog tužioca Saše Čađenovića, koji je u toku, zbog osnovane sumnje da je izvršio više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.