Neophodno je što prije sistemski regulisati priliv strane radne snage u Crnu Goru, jer je deficit radnika sve veći. U takvim situacijama ugroženi su ne samo infrastrukturni projekti već i kredibilnost i konkurentnost privrede, smatra Đoković

Prema podacima koje je Uprava policije saopštila, na dan 22. januar privremeni boravak u Crnoj Gori imalo je 12.599 državljana Republike Turske i 18.637 državljana Ruske Federacije.

Upoređujući sa podacima iz oktobra, kada je turskih građana sa privremenim boravkom bilo 13.209, broj državljana iz te zemlje do 22. januara opao je za 610, dok se broj Rusa smanjio za 342 osobe.

Ovi podaci ukazuju na pad broja državljana Turske i Ruske Federacije u posljednja tri mjeseca saopšteno je iz Uprave policije.

Takođe, privremeni boravak ima 12.317 državljana Republike Srbije.

Privremeni boravak regulisala su i 3.322 državljanina Bosne i Hercegovine, 2.619 državljana Albanije, 2.581 Azarbejdžanac i 1.682 Ukrajinca.

Kako je deficit radnika ozbiljan izazov za crnogorsku ekonomiju, strani državljani sa privrmenim boravišnim dozvolama čine onaj neophodni i dobrodošao dio radne snage, smatra profesor Filip Đoković sa Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu.

Bez strane radne snage, smatra on, izgradnja mnogih infrastrukturnih projekata, bila bi usporena ili zaustavljena, tako da je država dužna da ubrzanim poboljšanjem propisa ili donošenjem novih omogući brži priliv radne snage.

U Crnoj G ori to pitanje je neraskidivo vezano i za turističku privredu, koja već dobar niz godina ne može bez strane radne snage napominje Đoković.

Zato, smatra on, opadanje broja državljana Turske i Ruske Federacije, koji čine sa državljanima Srbije najbrojniju stranu radnu snagu, nije nevažan i ukazuje na trendove koji bi mogli da odlože početak i uspore tempo izgradnje infrastrukturnih projekata najavljenih za 2026. godinu.

Ističe da je neophodno što prije sistemski regulisati priliv strane radne snage u Crnu G oru, jer je deficit radnika sve veći. U takvim situacijama ugroženi su ne samo infrastrukturni projekti već kredibilnost i konkurentnost privrede. Potrebno je prije svega da resorni državni organi izvrše proračun koliko je za određenu djelatnost potrebno stranih radnik. Na osnovu potreba privrede, kao i javnih preduzeća, određuje se koliki se odobrava broj ulaska, odnosno broj potencijalnih radnika koji bi mogli biti angažovani na određenim projektima navodi Đoković.

Pad broja stranih radnika iz Turske, koji se desio jesenas zbog incidenta na Zabjelu, kako kaže Đoković, nije dobra poruka. Ističe da je Vlada ishitreno reagovala uvodeći vize. Iako ih je kasnije ukinula, to je ostavilo traga na priliv radnika, ali i na investicije i odnoseprivrednihstruktura dviju zemalja.

Gdje god ima mnogo stranih radnika iz jedne zemlje mogu se desiti takvi nepredviđeni događaji. To što se desilo uticalo je na projekte, vjerovatno povećalo troškove, a utiče na kredibilnost partnera u tom projektu. Kako su naveli i Uprave policije, u Crnoj G ori, prema podacima od 22. januara, 66.422 stranca imaju dozvolu za privremeni boravak, dok 29.710 stranaca ima stalni boravak.

Odobrili 29 hiljada dozvola za strane radnike

Vlada je krajem prošle godine donijela odluku i na predlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za 2026. godinu utvrdila godišnju kvotu u ukupnom broju od 28.988 dozvola.

Iz navedenog broja, izdvaja se 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rada može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZ) naveli su u Vladi.

Za zapošljavanje stranaca utvrđuje se 21.668 dozvola, za sezonsko zapošljavanje 2.320 dozvola, što je ukupno utvrđen broj 23.988 dozvola.

Najviše dozvola opredijeljeno je za usluge smještaja i ishrane 6.150, za građevinarstvo šest hiljada, a za ostale uslužne djelatnosti 5.268.

Gotovo isti broj stranih radnika 29 hiljada, Vlada je odobrila i za 2025. godinu.