Od 2021. godine u Crnoj Gori je od strane energetske kompanije u većinskom vlasništvu države inicirano intenziviranje korišćenja energije sunca za proizvodnju električne energije.

Za početak je odabran pristup „proizvodi gdje trošiš i koliko trošiš“ i opredijeljena izgradnja solarnih elektrana na krovovima objekata domaćinstava, fizičkih i pravnih lica – potrošača električne energije koji su iskazali želju da, pod kreditnim uslovima i uz pomoć državne kompanije, postanu vlasnici fotonaponskih elektrana, dakle proizvođači električne energije za svoje potrebe.

Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić (u daljem tekstu: EPCG) i Fond za zaštitu životne sredine DOO Podgorica (u daljem tekstu: Eko fond) 22.10.2021. i 17.05.2024. godine su zaključili sporazume o implementaciji projekta „Solari 3000+/500+” ukupne snage 30 MW i projekta „Solari 5000+” ukupne snage 70 MW (zajedno: Solari projekti).

EPCG je nosilac projektnih aktivnosti, a Eko fond finansijski partner koji obezbjeđuje subvencije korisnicima projekata.

Iznosi subvencija za prvi projekat sa 3500 korisnika su 6 miliona € ili 20%, za drugi sa 5000 korisnika 7 miliona € ili 10% predračunske vrijednosti investicija.

Međusobni odnos Eko fonda, korisnika subvencije i EPCG je preciziran trojnim Ugovorom o dodjeli subvencije za sufinansiranje projekta Solari 3000+ / 500+ ili Solari 5000+.

Dio projekta „Solari 3000+“, koji se odnosi na ugradnju fotonaponskih sistema instalirane snage do 10 kW, namijenjen je za individualne stambene objekte i koncipiran da se izađe u susret energetskim potrebama domaćinstava. U segmentu „Solari 500+“ projekat se odnosi na ugradnju fotonaponskih sistema instalirane snage do 30 kW na krovove individualnih poslovnih objekata u vlasništvu pravnih i fizičkih lica.

Projekat Solari 5000+ se odnosi na fizička i pravna lica za snage pojedinih solarnih elektrana od 10 kW do 1000 kW.

Posebno važno za razumijevanje teme ovog teksta, treba imati u vidu da Eko fond ima ugovornu obavezu da isplaćuje subvencije isključivo za svaki potpuno završen pojedinačni solarni sistem (solarnu elektranu), što EPCG dokazuje dostavljanjem kompletne dokumentacije definisane odredbama trojnog ugovora.

Ovim je omogućeno da zainteresovani činioci mogu u svakom trenutku da, koristeći pravo slobodnog pristupa informacijama, načine uvid u stanje realizacije Solari projekata.

Imajući u vidu činjenicu da realizacija Solari projekata umjesto planiranih 13 mjeseci traje tri i po godine i ne naslućuje se kraj, kao i da su podaci o tome koje objavljuju organizacioni djelovi Elektroprivrede koji su uključeni u ovaj posao pa i sami rukovodioci u javnim nastupima, još od početka realizacije u drugoj polovini 2021. godine poprilično neusaglašeni samim tim i nepouzdani, početkom decembra prošle godine sam u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama tražio od Eko fonda da mi dostavi podatke o realizaciji izgradnje po njihovoj evidenciji.

Citiram ključni sadržaj:

„U projektu Solari 3000+ i Solari 500 + EPCG je do sada dostavila Eko fondu dokumentaciju za 2357 korisnika. Od tog broja je obrađeno 2287 korisnika dok je još 70 korisnika u obradi. Finalizovanih korisnika sa potpisanim ugovorima imamo 1993 (BK: ispravljeno 11.12. na 2091) za koje su isplaćena sredstva u iznosu 2.927.403,74 € (BK: ispravljeno 11.12. na 3.073.774€).

U projektu Solari 5000+ EPCG je dostavila dokumentaciju za 150 korisnika koji su trenutno u obradi, nemamo finalizovanih i isplaćenih ugovora“. (kraj citata)

Iz odgovora Eko fonda vidimo da je Elektroprivredi za subvencije sa 11. decembrom isplaćeno 3,1miliona €, tako da je za buduće isplate ostalo 9,9 miliona € što će EPCG u narednom periodu povlačiti zavisno od broja finaliziranih sistema korisnika.

U tabeli T-1 zeleno osjenčeni su podaci koje je dostavio Eko fond, a žuto podaci do kojih sam došao računski koristeći podatke Eko fonda i podatak iz predračuna radova o cijeni izgradnje jednog megavata za Solari projekte.

Moja zapažanja su sljedeća:

1. Prvo, da kod Eko fonda stoji „zarobljeno“ desetak miliona € neisplaćenih subvencija, jer je Elektroprivreda dostavila sa decembrom prošle godine validne podatke za 2091 korisnika što je samo jedna četvrtina ukupno planiranih 8500 korisnika. Ovo je važna činjenica jer je iznos EPCG morala da u poslovanju zamijeni kreditnim sredstvima.

2. Uočava se da je po evidenciji Eko fonda u realizaciji ovih projekata od ukupno planiranih 100 MW (30 MW prvi + 70 MW drugi projekat) zaključno sa decembrom prošle godine izgrađeno 15,37 MW,isto toliko u procentima.

Podsjećam da je u decembru Elektroprivreda objavljivala podatke da je izgrađeno, priključeno na distributivni sistem, dakle proizvodi električnu energiju, više od 8000 solarnih elektrana na krovovim objekata ukupne snage između 65 i 70 MW. Ako je to tačno onda zaključujemo da je veoma veliki broj sistema prosjumera nelegalno priključen na sistem. Ovo je razlog za uzbunu!

Takođe, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti u svom izvještaju o stanju u energetskom sektoru u 2023. godine posvetila je pažnju ovom pitanju tim više što je od CEDIS-a dobila informaciju da NN lica iz Solar gradnje vrše takva nelegalna priključenja, pa je pokrenula postupak.

Predložio sam tada i mjere koje u vezi sa tim treba preduzeti. Izgleda da je bilo previše perfekcionistički kako vole da kažu u rukovodstvu EPCG ili možda dosadno kako vole da kažu u Solar gradnji tako da od ovoga, to sad vidimo, nije bilo koristi. 

Upoznat sam sa činjenicom da se dio kolega elektroinženjera bavi ozbiljno već dvije godine problematikom priključenja solarnih elektrana na distributivni sistem, negativnim uticajima koji su već uočeni i budućim mogućim težim posljedicama kako za solarne tako i za distributivni sisteme. Imao sam priliku da se upoznam sa sadržajem stručnog rada Mr Dušana Vukasovića.

Kratko o sadržaju:

„Projekat SOLAR 3000+ na primjeru jednog domaćinstva DUŠAN D. VUKASOVIĆ, Podgorica, Crna Gora

U radu se prezentuju neki od problema vezanih za način realizacije Projekta 3000+, izgradnje fotonaponskih elektrana (FNE) kod jednog domaćinstva. Ukazuje se na praksu zanemarivanja procedura i tehničkih propisa u postupku realizacije. Posebno se ističu problemi neregularnih napona NN mreže distributivnog sistema (DS), kojih je posmatrano domaćinstvo postalo svjesno nakon puštanja FNE u pogon. Objašnjavaju se razlozi koji su doveli do tih problema.

Ključne riječi: fotonaponske elektrane, nepropisni naponi, harmonici, flikeri“

Preporučujem!

Preostalih 9,91 miliona od ukupno 13 miliona €, ili 76,2% sredstava subvencija, koje je Eko fond opredijelio za realizaciju projekata izgradnje solarnih elektrana na krovovima objekata domaćinstava, fizičkih i pravnih lica, „zarobljeni“ su na računu Fonda. Jedino veća energičnost izgradnje i temeljite promjene, uključujući i poslovanje ovog društva, što nažalost do sada nije ni blizu potrebne mjere bila odlika izvođača radova Solar gradnje, može ovo promijeniti nabolje.

Osim što usporena izgradnja kapaciteta uvećava sve troškove, smanjuje prihod zbog neostvarivanja proizvodnje i bitno smanjuje dinamiku povlačenja sredstava subvencije.