Ukoliko su partije zaista spremne i voljne da podrže da otvorene izborne liste budu dio izbornog sistema, a misle da dogovor ne mogu da postignu u roku koji je predviđen za rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, imaju mogućnost da konačnu riječ daju građanima.

Predlog da se raspiše referendum na kojem bi građani odlučivali da li žele otvorene izborne liste u skupštinskoj proceduri je od decembra prošle godine. Da li će i kada on biti na dnevnom redu nije poznato. Analitičar Stefan Đukić uvjeren je da ovo pitanje neće biti riješeno u narednim mjesecima – sa referendumom ili bez njega, dok Borislav Đurišić iz Inicijative direktne demokratije smatra da bi najpoštenije bilo da odluku donesu građani.

Dok izborna reforma tapka u mjestu, iako je rok da se ona završi sve bliži, sve je izglednije da vremena za neka od pitanja, među kojima su i otvorene izborne liste, neće biti. Uprkos tome što u svim partijama tvrde da nemaju ništa protiv toga da otvorene liste budu dio izbornog sistema, njihovi predstavnici su više puta poručivali da nije lako postići dogovor koji model je svima prihvatljiv. Ukoliko su zaista spremni za ovu novinu, a ne mogu da se dogovore, otvorena im je mogućnost da umjesto njih odluče građani. Predlog da se raspiše referendum već je u skupštinskoj proceduri. Da li je razmatrano da se on uvrsti na dnevni red, te da li će i kada biti pred poslanicima, iz Skupštine nisu odgovorili.

Đukić je uvjeren da otvorene liste neće biti dio izborne reforme. Kako ističe, partije nisu za takvu izmjenu i spremne su da nađu izgovor zašto se to pitanje sada neće riješiti, iako deklarativno podržavaju takvu izmjenu.

– Partije generalno nisu za otvorene liste, iako će reći da jesu, a sa druge strane, to nije obaveza koju nam nameću iz Evropske unije, pa sam prilično siguran da one neće biti dio buduće reforme. Onaj ko bude tražio izbornu reformu dobiće odgovor „nije vrijeme, moramo da razmislimo, zašto usporavate EU put…“. Čak i ako bude omogućen referendum, pitanje je kada će se on održati – kazao je Đukić za „Dan“.

Promjena će biti, ali je pitanje kada

Đukić smatra da ima dovoljno ljudi koji nameću pitanje otvorenih lista, pa očekuje da će se ono pokretati i nakon što se završi planirana izborna reforma i da će u nekom momentu biti dio našeg izbornog sistema.

– Ako ništa drugo, u EU postoji procedura da u glasanju za Evropski parlament makar neko mora doći na osnovu preferencijalnog glasa. Vjerujem da će zaista i biti neke promjene, a kada će se ona desiti, ostaje da se vidi. Treba napomenuti da je suština da ona omogući bolju reprezentativnost glasača, veću bliskost između onoga ko bira i njegovog izabranog predstavnika. Neophodno je pokrenuti razgovor o tome zašto nam je takva promjena potrebna. Ne postoje magične riječi – otvorene liste, evropske integracije, ako nemamo debatu i razmišljanje šta je to čemu težimo, zašto tome težimo i slično – istakao je Đukić.

Đurišić smatra da rad na izbornoj reformi nije u zastoju zbog manjka vremena, već zbog nedostatka političke volje. Po njegovom mišljenju, partije svjesno drže proces u zastoju, jer im postojeći sistem odgovara.

– Zatvorene liste čuvaju moć partijskih vrhova i omogućavaju da se lojalnost nagrađuje, a odgovornost izbjegava. Zato se o reformama govori načelno, ali se od suštine stalno bježi. U takvim okolnostima, referendum o uvođenju otvorenih lista nije samo prihvatljivo, već jedino logično rješenje. Ako političari ne mogu, ili ne žele, da se dogovore o pitanju koje direktno vraća moć građanima, onda je jedino ispravno da odluku donesu građani – rekao je Đurišić za „Dan“.

Naglašava da otvorene liste nijesu tehnički detalj, već suštinska promjena odnosa moći u društvu, odnosno prelazak sa partijske na stvarnu predstavničku demokratiju.

– Idealno bi bilo da parlament sam izglasa ovakvu reformu. Međutim, kada se jasno vidi da parlamentarne stranke nemaju interes da mijenjaju sistem koji ih štiti, onda insistiranje da samo one odlučuju postaje izgovor za održavanje statusa kvo. U tom slučaju, referendum nije zaobilaženje institucija, već njihovo oživljavanje. Ako se godinama pozivamo na volju građana, onda je krajnje vrijeme da im se omogući da o ključnim pitanjima odlučuju direktno. Otvorene liste nijesu prijetnja demokratiji; prijetnja je stalno odlaganje reforme i partijsko zarobljavanje države – ističe Đurišić.

Predlog za raspisivanje državnog referenduma Skupštini je krajem prošle godine uputio predsjednik države Jakov Milatović.

– Preferencijalno glasanje je korak ka modernizaciji političkog sistema, približavanju evropskim demokratskim praksama i podsticanju nove političke kulture, u kojoj su programi, rezultati i lični integritet kandidata presudni faktori za osvajanje povjerenja – navodi se, između ostalog, u obrazloženju predloga.