Iako većina društvenih mreža formalno zahtijeva najmanje 13 godina za otvaranje naloga, praksa izgleda sasvim drugačije. Podaci iz više evropskih zemalja pokazuju da ogroman broj djece mlađe od 13 godina već ima profile, dok su sistemi provjere dobi uglavnom površni i lako zaobiđeni. Zato države sve češće posežu za direktnim zabranama i strožim regulacijama.

U nastavku je pregled šta pojedine zemlje već rade ili planiraju da urade.

Australija: najstroža pravila na svijetu

Australija je u decembru postala prva zemlja na svijetu koja je potpuno zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina. Od 10. decembra 2025. velike platforme poput TikToka, YouTubea, Instagrama i Facebooka moraće da blokiraju maloljetnike ispod te dobi.

Riječ je o jednom od najstrožih propisa usmjerenih na velike tehnološke platforme. Kompanije koje se ne budu pridržavale zakona rizikuju kazne do 49,5 miliona australijskih dolara (oko 29,3 miliona eura).

Evropska unija: prema jedinstvenoj digitalnoj dobi

Evropski parlament je u novembru usvojio neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva na minimalnu dob od 16 godina za korišćenje društvenih mreža u cijeloj EU. Traži se usklađena „digitalna dob“ u Uniji, uz poseban prag od 13 godina za usluge dijeljenja videa.

Iako rezolucija sama po sebi ne mijenja zakone, jasno pokazuje smjer u kojem se kreće evropska rasprava.

Francuska i Slovenija: zabrana ispod 15 godina

Francuska Nacionalna skupština u januaru je odobrila zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje korišćenje društvenih mreža. Zakon je motivisan sve većom zabrinutošću zbog online nasilja i rizika po mentalno zdravlje mladih, a prije konačnog usvajanja mora proći i Senat.

Slovenija radi na sličnom modelu: priprema se zakon kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina zabranio pristup društvenim mrežama, potvrdio je potpredsjednik vlade Matej Arčon početkom februara.

Španija: obavezna provjera dobi

Španija planira da zabrani pristup društvenim mrežama svim maloljetnicima mlađim od 16 godina. Platforme će morati da implementiraju sisteme za provjeru dobi, najavio je premijer Pedro Sánchez. Još nije jasno hoće li mjera dobiti dovoljnu podršku u vrlo fragmentisanom donjem domu parlamenta.

Velika Britanija: „australijski model“ na stolu

Velika Britanija razmatra zabrane po uzoru na Australiju, s ciljem bolje zaštite djece na internetu, rekao je premijer Keir Starmer. Vlada zasad nije odredila konkretnu dobnu granicu, ali preispituje da li je trenutna digitalna dob pristanka (trenutno 13 godina) prenisko postavljena.

Azija: Kina i Indija pooštravaju ton

Kina je preko regulatora sajber-prostora uvela tzv. „program za maloljetnike“, koji uvodi ograničenja na nivou samog uređaja i pravila specifična za aplikacije. Cilj je ograničiti vrijeme pred ekranom, u zavisnosti od dobi djeteta.

U Indiji je glavni ekonomski savjetnik vlade u januaru pozvao na uvođenje dobnih ograničenja, nazvavši društvene mreže „predatorskim“ zbog načina na koji zadržavaju korisnike angažovanim. Turistička savezna država Goa već razmatra ograničenja slična australijskim.

Skandinavija i sjever Evrope: prema višoj dobi pristanka

Norveška je u oktobru 2024. predložila podizanje dobi u kojoj djeca mogu pristati na korišćenje društvenih mreža sa 13 na 15 godina. Roditeljima bi i dalje bilo dozvoljeno da daju pristanak u ime mlađe djece, ali vlada radi i na zakonu kojim bi se uvela apsolutna minimalna dob od 15 godina za pristup društvenim mrežama.

Danska je u novembru objavila da će zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 15 godina. Roditelji bi pritom mogli omogućiti pristup određenim platformama djeci starijoj od 13 godina.

U Norveškoj, Danskoj i širem evropskom kontekstu jasno se vidi trend podizanja dobne granice, ali i jačanja uloge roditeljskog pristanka.

Njemačka, Italija, Grčka: kombinacija zabrana i roditeljskog pristanka

U Njemačkoj maloljetnici između 13 i 16 godina smiju koristiti društvene mreže samo uz pristanak roditelja. Međutim, organizacije za zaštitu djece upozoravaju da su provjere slabe i lako zaobiđene.

U Italiji djeca mlađa od 14 godina takođe trebaju roditeljsko odobrenje za otvaranje naloga, dok stariji od te dobi mogu samostalno pristupiti platformama.

Grčka je, prema izvorima iz vlade za Reuters, „vrlo blizu“ najavi potpune zabrane društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.

Malezija: zabrana od 2026.

Malezija je u novembru objavila da će od 2026. zabraniti korišćenje društvenih mreža korisnicima mlađim od 16 godina. Time se svrstava među zemlje s najstrožim pristupom regulaciji digitalnog djetinjstva.

Sjedinjene Američke Države: fokus na privatnost, sudovi na oprezu

U SAD-u zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu (COPPA) zabranjuje kompanijama prikupljanje ličnih podataka djece mlađe od 13 godina bez pristanka roditelja. Nekoliko saveznih država otišlo je korak dalje i donijelo zakone koji zahtijevaju roditeljsko odobrenje za pristup društvenim mrežama za sve maloljetnike.

Međutim, ti propisi često završavaju na sudovima, jer se otvara pitanje slobode govora i prava mladih na pristup informacijama.

Globalno gledano, trend je jasan: države sve manje vjeruju da će same platforme efikasno zaštititi djecu, pa preuzimaju stvar u svoje ruke. Hoće li zabrane i viša dobna ograničenja zaista zaštititi djecu – ili će ih samo gurnuti ka manje vidljivim, neregulisanim kanalima – rasprava je koja tek treba da dobije puni intenzitet.