Agencija za sprečavanje korupcije je tokom 2025. od nadležnih sudova dobila 1.032 rješenja o okončanim slučajevima koji su pokretnuti proteklih godina, što je rezultiralo novčanim kaznama u polovini slučajeva i u ukupnoj vrijednosti od 68.405 eura. Istovremeno, ta institucija je predala 789 novih zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, ali i odbacila jedan dio ranije pokrenutih protiv osoba koje više nemaju status javnih funkcionera, poput članova školskih odbora.

To su neki od podataka iz Izvještaja o radu ASK-a za prošlu godinu u koju je Pobjeda imala uvid. Riječ je o dokumentu koji daje presjek rada jedne od ključnih institucija sistema čiji je zadatak da pomno prati kršenja akata na osnovu kojih se procjenjuje integritet političkih subjekata i javnih funkcionera. Konkretno, prateći Zakon o sprečavanju korupcije (ZSK), Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSiIK) i Zakon o lobiranju, Agencija ima obavezu da podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom Sudu za prekršaje ili sama izdaje prekršajne naloge, što joj je omogućeno od druge polovine 2018. godine na osnovu preporuka Evropske komisije (EK). Svrha izricanja i primjene ovih prekršajnih sankcija je da se poštuju antikorupcijski zakoni i da se utiče na obveznike zakona da ubuduće ne čine prekršaje.

IMOVINSKI KARTONI

Nepodnošenje izvještaja o prihodima i imovini, što predstavlja kršenja odredaba ZSK, tokom 2025. bio je razlog da ASK nadležnim sudovima za prekršaje podnese 668 zahtjeva za pokretanje postupka. Iako može izgledati da je riječ o velikom broju slučajeva, ako se uzme u obzir da je na kraju prošle godine bilo registrovano 7.032 osoba, riječ je o manje od deset odsto onih koji su morali da na vrijeme dostave svoje imovinske kartone. Uz to, iz ASK su ukazali da je broj zahtjeva za čak 40 odsto manji nego 2024. kada ih je bilo 1.117.

Pred nadležnim sudovima za prekršaje okončano je 847 prekršajnih postupaka – uključujući i one iz prethodnih godina. Izrečene su sankcije za 415 postupaka: 245 su bile opomene, a 170 novčane kazne ukupnog iznosa 46.085 eura.

Nedostavljanje redovnog godišnjeg izvještaja o prihodima i imovini rezultiralo je najvećim brojem finansijskih posljedica, i to 108 na osnovu kojih su prekršioci trebalo da uplate 25.895 eura.

Znatan iznos je naplaćen i za slučajeve kada bivši funkcioneri nijesu na vrijeme dostavili potrebne podatke, i to 8.870 eura za 21 takav slučaj.

Dvostruko manje novca su uplatili oni koji su prekršili zakon tako što su u izvještaju naveli netačne ili nepotpune podatke: za 18 kazni naplaćeno je 4.720 eura.

Iz ASK-a smatraju da je manji broj prijava rezultat njihovih „intenzivnih preventivnih aktivnosti, usmjerenih na edukaciju i kontinuirano informisanje podnosilaca izvještaja. No, i sami priznaju da je znatan broj postupaka iz ranijeg perioda pokretan protiv osoba koje više nemaju status javnih funkcionera, poput članova školskih odbora.

Istovremeno, u porastu je broj prekršajnih postupaka zbog dostavljanja netačnih i nepotpunih podataka, koji je u prošloj godini iznosio 122, dok je u 2024. bio 47, a godinu ranije 80. U izvještaju se navodi da je to „posljedica strateškog pristupa u kontroli tačnosti i potpunosti“, što je „rezultiralo otkrivanjem većeg broja nepravilnosti“.

POLITIČKI SUBJEKTI

Zbog kršenja odredaba iz ZFPSiIK, ASK je protekle godine sudovima dostavila 98 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Istovremeno, u ovom segmentu su okončana 154 postupka, od čega su opomene stigle za 51 slučaj, a novčane kazne za 45, u ukupnom iznosu od 16.820 eura.

Tako su stranke u dva slučaja kažnjenje sa ukupno 5.500 eura zbog nezatvaranje posebnog žiro-računa u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora.

Pet novčanih kazni, ukupne vrijednosti 2.220 eura, rezultat je kontrole ASK u slučajevima kada partije nijesu odredile odgovorno lice za namjensko trošenje sredstava i za podnošenje izvještaja u izbornoj kampanji, kao i neotvaranje posebnog žiro-računa za te potrebe.

Stranke su u četiri slučaja kažnjenje sa ukupno 1.900 eura zbog nedostavljanja privremenog izvještaja o troškovima izborne kampanje pet dana prije održavanja izbora.

U devet slučajeva su partije morale da plate ukupno 1.345 eura zbog nedostavljanje odluka o zapošljavanju u organima vlasti tokom izborne kampanje.

U izvještaju se pominje i da su, na osnovu preporuka eksperata EK, imali mogućnost da predlože oduzimanje imovinske koristi stečene prekršajem. Protekle godine su to iskoristili u četiri slučaja, kada su od suda zatražili oduzimanje imovinske koristi, a postupci su u toku.

Iz ASK-a dodaju da su godinu ranije od suda dva puta zatražili oduzimanje imovinske koristi, ali da su oba postupka obustavljena.