Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije ispitivaće u utorak sedam kandidata za predsjednika i članove te institucije. No, specifičnost četvrtog pokušaja formiranja CIK-a, koji je još prošle godine trebalo da zamijeni postojeću nefunkcionalnu Državnu izbornu komisiju, leži u tome što bi više od polovine prijavljenih već sada trebalo da bude diskvalifikovano.

Komisija, koju čine ministar pravde Bojan Božović, poslanik najjače opozicione partije DPS-a Nikola Rakočević, sudija Apelacionog suda Srđan Vujović, zatim Rajka Đoković sa Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, te izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica, juče su ozvaničili listu sedmoro prijavljenih koji ispunjavaju uslove da se u utorak pojave na razgovoru povodom eventualnog angažmana u CIK-u.

Za poziciju predsjednika i člana, svoje biografije dostavile su četiri osobe. Od njih, prvi će pred komisiju izaći Amer Šukurica, advokat koji se prijavljivao na sva četiri konkursa, a ranije se kandidovao i za rukovodeće funkcije u državnim institucijama, uključujući DIK, Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) i Ustavni sud. Svoju kandidaturu braniće Boško Nenezić, nekadašnji direktor Centra za monitoring (CeMI), sa širokim iskustvom u praćenju izbornih procesa i jedini koji je „prošao“ na prethodnom konkursu. Uslijediće razgovor sa Muhamedom Đokajem, članom Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP). Posljednja od kandidata i za čelnu i za poziciju člana CIK-a je podgorička advokatica Sanida Kojić.

Prijava za člana institucije koja će zamijeniti DIK, ponovo je prihvaćena aktuelnom sudiji Suda za prekršaje u Bijelom Polju Aliji Beganoviću, kao i Borisu Vukašinoviću, pravniku i ekonomisti sada radno angažovanom u ASK-u. Novi kandidat za člana CIK-a je Abid Đozović, raniji sekretar Sekretarijata za opštu upravu Rožaja i član tamošnje Opštinske izborne komisije.

Podsjećamo, Komisija je objavom 23. aprila potvrdila ranija saznanja Pobjede kako bi se na čelu CIK-a mogao naći Nenezić, jedini za koga su naveli da je ispunio predviđene uslove. Mogućnost za njegov izbor, prema informacijama Pobjede, predstavljena je kao „približavanje stavova dijela vlasti i opozicije, odnosno Pokreta Evropa sad i DPS-a“

Ovo je već četvrti konkurs raspisan u proteklih pola godine na osnovu kojeg bi trebalo da bude formirana CIK. Prethodni pokušaj je propao, navodno, zbog loših ocjena koje su dobili kandidati za članove te institucije. Iz vrlo šture objave Komisije nije se moglo saznati više detalja o razlozima zbog kojih su odbijeni svi kandidati osim Nenezića koji je uspio da sakupi potrebnih 60 bodova koji su određeni kao prag za prolaznost za tu funkciju. U slučaju nesuđenih članova, navedeno je samo da je „na osnovu pojedinačnih ocjena koje su utvrđene jednoglasno, zaključeno da nijedan nije ostvario najmanje 50 bodova po propisanim kriterijumima“.

Precizirali su, pak, da su kriterijumi i metodologija bodovanja definisani procedurom donijetom u skladu sa novim zakonom o izboru odbornika i poslanika, a da je „ocjenjivanje prijava kandidata na osnovu dostavljene dokumentacije, pojedinačne procjene ispunjenosti svakog od zakonom definisanih kriterijuma, kao i ocjenom utiska koji je svaki od kandidata ostavio nakon obavljenog razgovora“. Tako su svi intervjuisani, osim Nenezića, stigli u drugi krug glasanja, kada su o njihovoj podobnosti za poziciju u CIK-u pojedinačno glasali članovi Komisije.

– Nije postignuta zakonom definisana potrebna većina od četiri petine, pa je Komisija zaključila da ne postoje uslovi da Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore dostavi obrazloženi prijedlog za kandidata za predsjednika i članove Centralne izborne komisije – navedeno je u odluci Komisije.

Pa ipak, pojasnili i kako bodovanje ne predstavlja „proizvoljno ograničenje“, niti „dodatni uslov za učešće u postupku“, već je „legitimno sredstvo za ostvarivanje cilja Zakona, kako ga vidi Komisija“, a prag je definisan „da bi se obezbijedilo da budu predloženi kandidati koji posjeduju potreban nivo stručnosti i integriteta za obavljanje funkcije“. Predviđeni minimalni prag, dodali su, „primijenjen je podjednako na sve kandidate, bez izuzetka, čime je obezbijeđeno poštovanje načela jednakosti i zabrane diskriminacije“.

– Imajući u vidu značaj i odgovornost funkcije članova Centralne izborne komisije i jasnu namjeru ove komisije da obezbijedi visok nivo stručnosti i integriteta budućeg predsjednika i članova, a posebno depolitizaciju buduće Insitutucije kao nosioca izbornog sistema u cjelini, Komisija je odlučila da obnovi javni poziv – zaključili su članovi tijela za izbor budućeg CIK-a nakon neuspješnog trećeg konkursa.

Podsjećamo, Komisija je objavom 23. aprila potvrdila ranija saznanja Pobjede kako bi se na čelu CIK-a mogao naći Nenezić, jedini za koga su naveli da je ispunio predviđene uslove. Mogućnost za njegov izbor, prema informacijama Pobjede, predstavljena je kao „približavanje stavova dijela vlasti i opozicije, odnosno Pokreta Evropa sad i DPS-a“.

S ozbirom na sve iznesene argumente Komisije, zvuči nevjerovatno mogućnost da CIK bude formiran nakon intervjua koje će članovi Komisije sprovesti sljedeće sedmice. Jer, čime se može opravdati eventualan izbor onih kandidata koji na prethodnom konkursu nijesu ispunili predviđene uslove? No, vjerovatno se u obrazloženju neće ići baš daleko, s obzirom na to da se upravo Nenezić prijavljivao i na prva dva javna poziva, koji su bili poništeni „jer nijedan od prijavljenih nije ispunio uslove u potrebnoj mjeri“.

Uz to, novo odgađanje formiranja CIK-a, čiji je početak rada bio predviđen za prošlu godinu, sada je samo korak od negativne ocjene institucija Evropske unije. Jer, upravo ova institucija predstavlja jedan od ključnih preduslova za napredak i zatvaranja poglavlja u pregovorima za punopravno članstvo u EU.