Tri četvrtine šuma u javnom vlasništvu u Crnoj Gori trebalo bi da do 2032. godine budu sertifikovane prema međunarodnim FSC ili PEFC standardima, dok bi 100.000 hektara šuma trebalo da bude obuhvaćeno unaprijeđenim mjerama prevencije požara.
To su neki od ključnih ciljeva projekta „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“, za koji je Svjetska banka Crnoj Gori odobrila zajam vrijedan 18 miliona eura.
Ciljevi projekta bili su definisani još u projektnoj dokumentaciji Svjetske banke objavljenoj u martu, dok prvi izvještaj o statusu implementacije i rezultatima, objavljen 7. jula 2026. godine, pokazuje da je projekat još u početnoj fazi i da kod većine ključnih pokazatelja još nema evidentiranih rezultata.
Projekat ima za cilj unapređenje održivog upravljanja šumskim resursima, smanjenje rizika od požara i povećanje ekonomske održivosti drvne industrije, a njegovo sprovođenje planirano je do juna 2032. godine.
Sertifikacija 75 odsto javnih šuma
Jedan od ključnih pokazatelja projekta jeste sertifikacija šuma prema standardima Forest Stewardship Council (FSC) ili Programme for the Endorsement of Forest Certification (PEFC).
Cilj je da do juna 2032. godine sertifikat ima 75 odsto šuma u javnom vlasništvu obuhvaćenih ovim indikatorom.
Kao početna vrijednost za kraj 2025. godine navedena je nula, a prema prvom izvještaju o implementaciji, napredak po ovom pokazatelju još nije evidentiran.
Sertifikacija bi trebalo da potvrdi da se šumama upravlja u skladu sa međunarodno priznatim ekološkim, društvenim i ekonomskim standardima.
Projekat predviđa i uvođenje elektronskog sistema praćenja drveta. Do 2032. godine tim sistemom trebalo bi da bude obuhvaćeno 75 odsto partija drveta koje potiču iz javnih šuma.
Planirano je i uspostavljanje operativnog sistema aukcijske prodaje drveta.
Bolja zaštita od požara na 100.000 hektara
Poseban dio projekta odnosi se na otpornost šuma i smanjenje rizika od požara.
Cilj je da do završetka projekta 100.000 hektara šuma bude obuhvaćeno unaprijeđenim mjerama prevencije požara.
Projekat bi trebalo da obuhvati i procjenu stanja šumske putne mreže, koja ima važnu ulogu ne samo u gazdovanju šumama već i u pristupu vatrogasnih i drugih službi u slučaju požara.
Planirano je da potrebe za rehabilitacijom budu procijenjene na 75 odsto šumske putne mreže obuhvaćene projektom.
Svjetska banka očekuje i poboljšanje ukupnog ugljeničnog bilansa sektora šumarstva.
Ciljana vrijednost neto ugljeničnog bilansa iznosi minus 2,65 miliona tona ekvivalenta CO₂ godišnje do 2032. godine, u odnosu na početnu vrijednost od oko minus 2,51 milion tona.
Unaprijeđeno upravljanje na 250.000 hektara
Jedan od najobimnijih ciljeva odnosi se na površinu zemljišta i pejzaža pod unaprijeđenom zaštitom ili održivim upravljanjem.
Do juna 2032. godine planirano je da takvim režimom bude obuhvaćeno ukupno 250.000 hektara.
Kao početna vrijednost za kraj 2025. godine navedena je nula.
Procjena je i da bi od povećane otpornosti kopnenih i vodenih ekosistema kroz projekat trebalo da ima korist oko 300.000 ljudi.
Od tog broja, cilj je da oko 150.000 budu žene, dok bi među korisnicima trebalo da bude oko 35.000 mladih.
Rast prihoda drvne industrije osam odsto
Projekat obuhvata i ekonomsku stranu sektora šumarstva i drvoprerade.
Jedan od glavnih pokazatelja je povećanje prihoda drvne industrije u ciljanim područjima za osam odsto do 2032. godine.
Isti cilj od osam odsto postavljen je i za rast prihoda kompanija u drvnom sektoru koje vode ili posjeduju žene.
Predviđeno je i uspostavljanje programa „SmartWood“, koji bi trebalo da unaprijedi znanja, poslovne kapacitete i konkurentnost preduzeća u sektoru drvoprerade.
Cilj je da 90 odsto korisnika koji prođu obuku prijavi povećanje svojih kapaciteta.
Do završetka projekta planirano je i da 25 odsto kvalifikovanih malih i srednjih preduzeća u sektoru šumarstva dobije sertifikat lanca nadzora porijekla drveta, odnosno CoC sertifikat.
Prvi izvještaj: projekat još u ranoj fazi
Projekat „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“ Svjetska banka odobrila je 18. marta 2026. godine, dok je ugovor potpisan 17. aprila.
Prvi izvještaj Svjetske banke o statusu implementacije i rezultatima pokazuje da je projekat u trenutku izvještavanja još bio u veoma ranoj fazi.
Kod većine kvantitativnih pokazatelja još nijesu evidentirani rezultati, što znači da će glavnina planiranih aktivnosti i reformi tek morati da bude sprovedena tokom narednih godina.
Svjetska banka je napredak ka ostvarivanju razvojnih ciljeva i ukupni napredak implementacije ocijenila kao zadovoljavajuće.
Ukupni rizik projekta ocijenjen je kao značajan. Među oblastima sa značajnim rizikom navedene su sektorske politike i strategije, institucionalni kapacitet za implementaciju i održivost, kao i odnosi sa zainteresovanim stranama.
Ključni rezultati projekta zato će zavisiti od sposobnosti nadležnih institucija da do 2032. sprovedu planirane reforme upravljanja šumama, uvedu nove sisteme kontrole i praćenja drveta, unaprijede zaštitu od požara i podrže razvoj konkurentnije drvne industrije.