Procijenjeni CBAM trošak za električnu energiju iz Crne Gore, kada se primjenjuje podrazumijevani emisioni faktor, u drugom kvartalu ove godine iznosio je 73,7 eura po megavat-satu (MWh), pokazuju najnovije računice Sekretarijata Energetske zajednice.

Prema kvartalnom CBAM izvještaju za period od aprila do kraja juna, za Crnu Goru se primjenjuje podrazumijevani emisioni faktor od 0,979 tona CO₂ po megavat-satu.

Uz prosječnu cijenu CBAM sertifikata od 75,28 eura po toni CO₂ u drugom kvartalu, to daje procijenjeni trošak od 73,699 eura po megavat-satu električne energije porijeklom iz Crne Gore koja se uvozi u Evropsku uniju, ukoliko se za obračun koristi podrazumijevana vrijednost emisija.

Crna Gora tako ima četvrti najveći podrazumijevani CBAM trošak među šest ekonomija Zapadnog Balkana obuhvaćenih analizom.

Najveći iznos ima Bosna i Hercegovina, 86,42 eura po MWh, zatim Srbija sa 78,37 eura i Kosovo sa 74,08 eura. Za Sjevernu Makedoniju procijenjeni trošak iznosi 66,77 eura po MWh, dok je za Albaniju nula zbog podrazumijevanog emisionog faktora od nula.

CBAM trošak skoro tri puta veći od razlike u cijeni sa Italijom

Posebno je značajan položaj Crne Gore na elektroenergetskoj vezi sa Italijom.

Energetska zajednica navodi da je u drugom kvartalu prosječna razlika između cijena električne energije u Crnoj Gori i Italiji iznosila oko 27,2 eura po MWh, pri čemu je italijansko tržište bilo skuplje.

Istovremeno, procijenjeni CBAM trošak za električnu energiju porijeklom iz Crne Gore, uz primjenu podrazumijevanog emisionog faktora, iznosio je gotovo 74 eura po MWh.

To znači da je podrazumijevani CBAM trošak bio oko 2,7 puta veći od prosječne cjenovne razlike između dva tržišta.

Takav odnos pokazuje koliki pritisak CBAM može predstavljati na ekonomsku isplativost izvoza električne energije iz Crne Gore na tržište Evropske unije kada se za obračun koriste podrazumijevane vrijednosti emisija.

Sekretarijat Energetske zajednice upravo koridor Crna Gora–Italija izdvaja kao onaj sa najvećom preostalom razlikom u cijenama među posmatranim prekograničnim vezama između Zapadnog Balkana i susjednih tržišta EU.

Prosječna cijena električne energije u Italiji u drugom kvartalu pala je na oko 120,9 eura po MWh, sa 130,3 eura koliko je iznosila u prvom kvartalu.

Izvoz prema Italiji ipak porastao 19 odsto

Uprkos visokom procijenjenom CBAM trošku, komercijalno planirani tokovi električne energije iz Crne Gore prema Italiji u drugom kvartalu oporavili su se za oko 19 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

To predstavlja promjenu u odnosu na prvi kvartal, kada je veza Crna Gora–Italija bila jedan od uočljivijih primjera pada komercijalne aktivnosti nakon početka pune primjene CBAM-a.

Energetska zajednica navodi da su stabilizacija cijene emisijskih jedinica u EU, promjene u razlikama tržišnih cijena i očekivanja učesnika na tržištu među faktorima koji mogu uticati na kretanje prekogranične trgovine.

Na pravcu Crna Gora–Italija izvozni prenosni kapacitet bio je ponuđen tokom oko 84 odsto sati u drugom kvartalu, a kada je bio dostupan, bio je gotovo u potpunosti alociran.

Sekretarijat, međutim, upozorava da promjene u trgovini električnom energijom ne treba pripisivati isključivo CBAM-u.

Na tokove utiču i hidrologija, struktura proizvodnje, raspoloživost elektrana, prekogranični kapaciteti i kretanje tržišnih cijena.

Cijena CBAM sertifikata ostala gotovo nepromijenjena

Prosječna cijena CBAM sertifikata u drugom kvartalu iznosila je 75,28 eura po toni CO₂, gotovo isto kao u prvom kvartalu, kada je bila 75,36 eura.

Dnevne cijene tokom drugog kvartala kretale su se između 70,60 i 80,43 eura po toni.

Kako se ni podrazumijevani emisioni faktori nijesu mijenjali, procijenjeni CBAM trošak po megavat-satu ostao je relativno stabilan tokom prve polovine godine.

Ipak, moguća izmjena evropskih CBAM pravila mogla bi promijeniti buduću računicu.

U izvještaju se navodi da predložene izmjene uključuju mogućnost da se pri određivanju podrazumijevanih faktora više uzme u obzir emisioni intenzitet ukupnog elektroenergetskog miksa zemlje, umjesto sadašnjeg pristupa koji daje veću težinu proizvodnji iz fosilnih goriva.

Razmatraju se i izmjene uslova pod kojima izvoznici mogu koristiti stvarne umjesto podrazumijevanih vrijednosti emisija.

Ukoliko predložene izmjene budu usvojene, moguće je i njihovo retroaktivno važenje od 1. januara 2026. godine.

Energetska zajednica zbog toga naglašava da su zaključci nakon prvih šest mjeseci pune primjene CBAM-a još preliminarni.

Podaci iz narednih kvartala trebalo bi jasnije da pokažu da li su dosadašnje promjene u trgovini električnom energijom između Zapadnog Balkana i Evropske unije privremene ili predstavljaju dugoročniji trend.