Očekuje se da će globalne cijene hrane u 2026. godini porasti za dvocifren procenat, jer eskalacija rata koji Rusija vodi u Ukrajini pogoršava uticaj drugih cjenovnih udara na hranu, navodi Oxford Economics. Očekuje se da će pšenica biti pod najvećim pritiskom, što će vjerovatno podići cijene hljeba i tjestenina.

Prema podacima Oxford Economics-a, očekuje se rast globalnih cijena hrane od 11,8 odsto ove godine i 4,8 odsto u 2027. godini, pri čemu se najteži uticaj očekuje na poljoprivredne kulture, žitarice, voće i povrće, kao i na mliječne proizvode.

Ovo dolazi u trenutku kada su ekstremne vrućine i suša u Evropi oštetile usjeve, dok se poljoprivrednici takođe suočavaju sa visokim cijenama energenata i đubriva, što je dodatno pogoršano ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Nakon toplotnog talasa u Evropi, trgovinsko udruženje za žitarice Coceral objavilo je vanredno ažuriranje u julu, smanjivši svoju prognozu zajedničke žetve žitarica u EU-27 i Velikoj Britaniji sa 295,5 miliona tona na 286,6 miliona tona. To je znatno manje u odnosu na 310 miliona tona požnjevenih 2025. godine.

Očekuje se da će žetva žitarica u Njemačkoj ove godine opasti za sedam odsto nakon jake suše i toplotnih talasa, prenio je AFP, pozivajući se na upozorenje Njemačkog udruženja poljoprivrednika. Prognozira se proizvodnja od 41,9 miliona tona.

Iako je toplotni talas izazvao znatnu štetu, poljoprivrednici se suočavaju i sa višim troškovima zbog poremećaja u snabdijevanju naftom i drugim sirovinama nakon blokade Ormuskog moreuza usljed rata u Iranu.

Gorivo, đubrivo i ratne zone: Šta sve gura cijene hrane nagore?

Oxford Economics navodi da najznačajniji uticaj na cijene hrane na globalnom nivou potiče od „rata između SAD i Irana i njegovog uticaja na inpute za proizvodnju hrane, uglavnom na naftu (dizel), prirodni gas i đubrivo“, rekao je viši ekonomista Tomas Dvoržak za Euronews.

Iz ove kuće navode da su globalne cijene dizela u julu skočile za 36 odsto u odnosu na isti period prošle godine, djelimično zbog poremećaja u Ormuskom moreuzu, dok se prognozira da će cijene đubriva ove godine porasti za 22 odsto.

U isto vrijeme, rat u Ukrajini takođe ima značajan uticaj na globalne cijene hrane.

Žitarice čine 25 odsto globalnog indeksa cijena hrane, a ove dvije zemlje „zajedno čine nešto manje od 30 odsto ukupnog globalnog izvoza pšenice i preko 10 odsto kukuruza“, rekao je Dvoržak.

Napadi na ruske i ukrajinske luke, utovarne terminale i brodove, kao i poremećaji u izvozu žita iz Crnog i Azovskog mora, mogli bi uticati na 86 miliona tona godišnjeg kapaciteta izvoza žitarica – 52 miliona tona iz Rusije i 34 miliona tona iz Ukrajine – što je jednako skoro 17 odsto globalnog izvoza žitarica, navodi se u izvještaju.

Berzanske cijene i cijene u supermarketima

Prema podacima Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO), globalne cijene hrane su u julu bile za jedan odsto više u odnosu na godinu ranije, pri čemu su cijene žitarica porasle za 6,9 odsto, a cijene biljnih ulja za približno 17,3 odsto.

Indeks cijena hrane Oxford Economics-a prati cijene sirovina, pa se povećanje ne prenosi automatski u jednakom iznosu na cijene u supermarketima.

Prognozirani rast u 2026. godini i dalje je niži od rasta od 14,2 odsto zabilježenog 2022. godine.

Koje namirnice bi mogle najviše da poskupe?

„Najteži uticaj biće na usjeve – žitarice, voće i povrće – i mliječne proizvode“, rekao je Dvoržak, dodajući da su oni najteže pogođeni sušama i vrućinama.

Naravno, to će se, kako dodaje, preliti na cijene brojnih prerađenih proizvoda, poput hljeba, sireva, vina ili ulja.

S druge strane, očekuje se da će proizvodi poput mesa biti manje pogođeni.

Kao kultura koja zahtijeva dosta đubriva, pšenica je pod najvećim pritiskom, a očekuje se da će njena cijena skočiti za 36 odsto na godišnjem nivou, na 6,92 dolara po bušelu – što je oko 27 kilograma pšenice – u trećem kvartalu 2026. godine.

Pšenica se koristi u prerađenoj hrani, od hljeba i tjestenina do žitarica za doručak i keksa.

Poskupljenja stižu brže nego što mislimo

„Za svježu hranu, uglavnom voće i povrće, uticaj će biti relativno brz i vjerovatno vidljiv u potrošačkim cijenama za dva do tri mjeseca. Za prerađenu hranu, kašnjenja bivaju duža, s obzirom na vrijeme potrebno za žetvu i preradu. Tu očekujemo najveći uticaj na potrošačke cijene za oko šest do devet mjeseci“, rekao je Dvoržak.

To znači da bi cijene svježe hrane mogle početi da odražavaju poremećaje između oktobra i novembra 2026. godine, dok bi se najveći efekat na cijene prerađene hrane mogao osjetiti između februara i maja 2027. godine.

Jed Kartledž, ekonomista za poljoprivredne sirovine u Oxford Economics-u, rekao je da bi cjenovni udar na hranu mogao biti teži nego što se prognozira jer se puni uticaj napada u Crnom moru i dalje razvija, a jak El Ninjo prijeti usjevima i izvan Evrope.

Međutim, dodao je da bi više cijene pšenice mogle učiniti komercijalno isplativim alternativne izvozne rute, što bi pomoglo da se ublaži dio poremećaja, prenosi Euronews.rs.