Dvadeset tri analizirana preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem i upravljanjem komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori prihodovala su tokom 2025. godine gotovo 73,5 miliona eura, ali je njihov zbirni finansijski rezultat bio svega 70,2 hiljade eura u plusu. Od 23 analizirana društva, šest je godinu završilo sa gubitkom. Najbolji pojedinačni rezultat ostvario je podgorički Vodovod i kanalizacija, sa oko 917,5 hiljada eura dobiti, dok je najveći minus imao budvanski Vodovod – oko 2,1 milion eura.

Dvadeset tri analizirana preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem i upravljanjem komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori prihodovala su tokom 2025. godine gotovo 73,5 miliona eura, ali je njihov zbirni finansijski rezultat na kraju godine bio svega 70,2 hiljade eura u plusu. Od 23 analizirana društva, 17 je poslovalo pozitivno, dok je šest završilo godinu sa gubitkom. Najveću dobit ostvario je podgorički Vodovod i kanalizacija – oko 917,5 hiljada eura, dok je ubjedljivo najlošiji rezultat imao budvanski Vodovod, sa gubitkom od oko 2,1 milion eura.

Istovremeno, podaci pokazuju da finansije nijesu jedini veliki problem sektora. Prosječan stepen neprihodovane vode kod vodovoda za koje je bilo moguće izračunati ovaj pokazatelj iznosio je oko 66 odsto, što znači da veliki dio vode koja uđe u sistem ne donese prihod preduzećima.

Podaci su predstavljeni u godišnjem izvještaju Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) o aktivnostima u vezi sa regulisanim komunalnim djelatnostima u 2025. godini, koji obuhvata javno vodosnabdijevanje i upravljanje komunalnim otpadnim vodama. Izvještaj je Skupštini Crne Gore dostavljen 31. jula 2026. godine.

Organizacija ovih djelatnosti nije ista u svim opštinama. U većini sredina jedno lokalno preduzeće obavlja vodosnabdijevanje i poslove povezane sa otpadnim vodama, dok je u pojedinim gradovima sistem podijeljen između više društava. Tako u Budvi, pored Vodovoda i kanalizacije, postoji posebno društvo za otpadne vode, dok Kotor i Tivat, uz svoja vodovodna preduzeća, imaju zajedničko društvo za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda.

Finansijskom analizom REGAGEN-a obuhvaćena su 23 vršioca regulisanih komunalnih djelatnosti. Komunalne djelatnosti Gusinje nijesu uključene jer njihovi finansijski iskazi za 2025. godinu nijesu bili dostupni na portalu IRMS.

Od analiziranih preduzeća, šest je godinu završilo sa gubitkom – vodovodi u Andrijevici, Budvi, na Cetinju, u Herceg Novom, Nikšiću i Ulcinju. Godinu ranije negativan rezultat zabilježilo je sedam vršilaca.

Primorski region u minusu 2,15 miliona eura

Ukupni prihodi analiziranih preduzeća iznosili su 73,49 miliona eura, od čega se 71,61 milion odnosio na poslovne, a 1,88 miliona eura na finansijske prihode.

Od ukupnih poslovnih prihoda, 59,49 miliona eura ostvareno je obavljanjem regulisanih komunalnih djelatnosti i prodajom proizvoda i usluga, među kojima su naknade za priključenje, radovi na mreži i održavanje atmosferske kanalizacije.

Preostalih 12,11 miliona eura odnosilo se na ostale poslovne prihode, među kojima su premije, subvencije, donacije, dotacije, naplaćena ranije otpisana potraživanja i prihodi nastali smanjenjem obaveza.

Ukupni rashodi iznosili su 73,04 miliona eura. Poslovni rashodi dostigli su 70,62 miliona, dok su finansijski rashodi iznosili 2,42 miliona eura.

Iako je zbirni rezultat analiziranih preduzeća bio pozitivan, regionalne razlike bile su velike.

Preduzeća iz Primorskog regiona zajedno su ostvarila gubitak od 2,15 miliona eura, pri čemu se gotovo čitav taj minus može pripisati budvanskom Vodovodu i kanalizaciji, koji je 2025. završio sa gubitkom od 2,1 milion eura.

Središnji region završio je godinu sa dobiti od 753,1 hiljadu eura. Podgorički Vodovod i kanalizacija imao je najbolji pojedinačni rezultat među analiziranim društvima, sa neto dobiti od 917,5 hiljada eura, nakon što je prethodne dvije godine poslovao sa gubitkom.

Na sjeveru je ostvarena zbirna dobit od 1,47 miliona eura. Među zapaženijim rezultatima je Vodovod Pljevlja, koji je godinu završio sa neto dobiti od oko 775,6 hiljada eura.

Kod vodovoda neprihodovano oko 66 odsto vode

Pored poslovanja na granici rentabilnosti, jedan od najvećih izazova sektora ostaje visok nivo neprihodovane vode.

Ovaj pokazatelj predstavlja razliku između količine vode koja ulazi u vodovodni sistem i količine koja se evidentira i fakturiše korisnicima. Neprihodovana voda obuhvata fizičke gubitke usljed curenja i kvarova na mreži, ali i komercijalne gubitke, poput neovlašćene potrošnje i nepreciznih mjerenja.

Prema raspoloživim podacima REGAGEN-a, prosječan stepen neprihodovane vode kod vodovoda za koje je bilo moguće izračunati ovaj pokazatelj iznosio je oko 66 odsto.

Agencija, međutim, upozorava da ovaj podatak treba posmatrati kao procjenu, jer veliki broj vodovodnih preduzeća nema potpune i dovoljno pouzdane podatke o količinama vode koje ulaze u sistem i količinama isporučenim korisnicima. Zbog toga nije moguće pouzdano izračunati stepen neprihodovane vode na nivou cijele Crne Gore.

Tivat sa znatno manjim gubicima vode

Kao pozitivan primjer u izvještaju se izdvaja Vodovod Tivat, gdje je stepen neprihodovane vode tokom 2025. godine iznosio oko 30 odsto, znatno manje od prosjeka analizirane grupe.

REGAGEN ukazuje na potrebu unapređenja sistema mjerenja, uključujući ugradnju mjerača protoka na vodoizvorištima i drugim ključnim tačkama mreže, kako bi se omogućilo pouzdano praćenje količina vode i smanjivanje gubitaka.

Smanjenje neprihodovane vode značajno je i za finansijsku održivost preduzeća. Voda koja se izgubi kroz mrežu ili se potroši, a ne evidentira i ne naplati, stvara troškove zahvatanja, prerade, transporta i distribucije, ali preduzeću ne donosi prihod.

Podaci REGAGEN-a tako pokazuju sektor u kojem se obrću desetine miliona eura, ali koji zbirno posluje praktično na granici rentabilnosti. Uz velike razlike između pojedinačnih preduzeća, visoki gubici vode ostaju jedan od ključnih problema koji direktno utiču i na efikasnost sistema i na finansijsku održivost lokalnih vodovoda.