Ukrajinska državljanka Julij Kušnereva osumnjičena za tretmane botulinskim toksinom nakon kojih su tri žene potražile pomoć u Kliničkom centru Crne Gore nije imala licencu Ljekarske komore za rad u Crnoj Gori, niti je za nju podnijela zahtjev, kazali su Pobjedi iz Komore.

Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici zaključio je u nedjelju da za Kušnerevu nema osnovane sumnje da je izvršila teško djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa nadriljekarstvom, jer ima diplomu ljekara opšte medicine koju je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija priznalo 4. septembra. Nadriljekarstvo se, prema obrazloženju, odnosi samo na „lažne” ljekare, odnosno na lica bez medicinskog fakulteta. Licencu za rad rješenje ne pominje.

Iz Komore navode da priznavanje, odnosno nostrifikacija inostrane diplome nije dovoljno za obavljanje zdravstvene djelatnosti u Crnoj Gori.

– „Važeća licenca za rad obavezan je uslov bez kojeg lice ne može neposredno obavljati zdravstvenu djelatnost – kažu u Komori.

Pozivaju se na član 133 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema kojem zdravstveni radnik, pored odgovarajuće kvalifikacije i položenog stručnog ispita, mora imati licencu i faksimil, i kojim je izričito zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju licenca nije izdata.

Kao strana državljanka, Julija Kušnereva je, kako navode, Komori morala da podnese zahtjev uz diplomu, dokaz o priznavanju diplome, dokaz o izjednačavanju kvalifikacije koji izdaje Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, dozvolu boravka i rada, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, dokaz o poznavanju crnogorskog jezika na nivou B2, potvrdu da se protiv nje ne vodi krivični postupak za djela protiv zdravlja ljudi i licencu iz zemlje iz koje dolazi.

Ni licenca ne bi bila dovoljna

Čak i da je imala licencu, to, prema odgovoru Komore, ne bi bilo dovoljno za primjenu botulinskog toksina u estetske svrhe. Za to bi joj bili potrebni sertifikat o završenoj edukaciji, izdat od zdravstvene ustanove ili tijela akreditovanog u skladu sa standardom Evropskog komiteta za standardizaciju (CEN), i najmanje dvije godine kliničkog iskustva nakon položenog stručnog ispita. Tretman bi se, dodaju, mogao obavljati isključivo u registrovanoj zdravstvenoj ustanovi sa dozvolom Ministarstva zdravlja, a ne u kozmetičkom salonu ili drugom neregistrovanom prostoru.

Ovu oblast uređuju član 189 Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje estetske minimalno invazivne nehirurške metode „antiage” medicine glave i vrata, usvojen u decembru 2025. godine. Koliko ljekara u Crnoj Gori ima sertifikat za ove tretmane, Komora ne zna.

Inspekcija je u subotu zabranila rad objekta u kojem su tretmani obavljani, jer nije imao sanitarnu saglasnost.

Preparat još nije na analizi u CInMED-u

Pobjeda je danas objavila da Institutu za ljekove i medicinska sredstva, koji je nadležan da provjeri da li je preparat originalni Dysport iz legalnog lanca, zaplijenjeni preparat do juče nije dostavljen, kao ni dokumentacija u vezi sa njim. Sud je u rješenju za prodavca preparata D. L. naveo da u spisima nema dokaza da je proizvod bio škodljiv za zdravlje.

D. L. je u odbrani naveo da je preparat nabavljao od osobe iz Albanije ili sa Kosova, preko vozača autobusa, i da mu je dobavljač kazao da od njega kupuje dosta ljudi u Crnoj Gori.

Od tri žene koje su potražile pomoć, dvije su zadržane na Klinici za infektivne bolesti, sa simptomima botulizma.