Privredna komora Crne Gore poručila je da ne osporava cilj daljeg rasta zarada i životnog standarda, ali upozorava da najavljeni „Euro model“ mora biti zasnovan na preciznoj procjeni ekonomskih efekata, održivom finansiranju i dogovoru sa privredom.
Iz PKCG navode da od najave modela intenzivno komuniciraju sa privrednicima i sektorskim udruženjima kako bi sagledali moguće posljedice predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede.
– Održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada – poručili su.
Ukazuju da je nedostatak radne snage već doveo do značajnog rasta zarada u brojnim djelatnostima, zbog čega dodatno administrativno povećanje troškova dolazi u trenutku kada su kompanije već izložene snažnim pritiscima na tržištu rada.
Kao jedan od ključnih izazova PKCG izdvaja i takozvanu presiju platnih razreda.
Povećanje zarada, kako navode, ne bi se odnosilo samo na zaposlene koji primaju minimalnu platu, već bi stvorilo potrebu za korekcijom primanja radnika sa većim stepenom odgovornosti, iskustva i kvalifikacija, kako bi se očuvale postojeće razlike između radnih mjesta.
– Taj sekundarni efekat može značajno povećati ukupan trošak rada, a nije analiziran kao neminovnost niti prepoznat kao izazov – navode iz PKCG.
Posebno upozoravaju na položaj mladih, pripravnika i zaposlenih koji tek ulaze na tržište rada.
Ako trošak angažovanja radnika bez iskustva značajno poraste, dio poslodavaca, kako ocjenjuju, mogao bi biti oprezniji pri otvaranju početnih radnih mjesta, angažovanju pripravnika i dodatnom zapošljavanju.
– Postoji i rizik otpuštanja usljed nagomilanih troškova – poručuju iz Komore.
Efekti modela, dodaju, neće biti isti za sve djelatnosti i preduzeća. Najveći pritisak očekuju u radno intenzivnim sektorima, gdje trošak rada ima veliko učešće u ukupnim rashodima, a mogućnosti automatizacije su ograničene.
Posebno ukazuju na mikro i mala preduzeća, koja čine dominantan dio crnogorske privrede i zapošljavaju veliki broj radnika.
Proizvodnja, prerađivačka industrija i izvoznici, kako ocjenjuju, biće naročito osjetljivi, jer kompanije koje posluju na međunarodnim tržištima često nijesu u mogućnosti da povećane troškove jednostavno prenesu na prodajne cijene.
To, upozoravaju, može direktno uticati na njihovu konkurentnost, prostor za investicije i buduće širenje poslovanja.
Iz PKCG navode i da odgovor kompanija na nove troškove neće biti isti. Dio preduzeća mogao bi ih apsorbovati kroz nižu profitabilnost, dio kroz povećanje produktivnosti i reorganizaciju, dok bi tamo gdje tržište to dozvoljava mogao uslijediti i pritisak na rast cijena.
Zbog toga je, ističu, potrebno pažljivo pratiti moguće efekte na inflaciju, ali i prenošenje povećanih troškova kroz lance dobavljača na druge kompanije.
Privredna komora smatra da prije primjene novog modela mora postojati precizna procjena posljedica po sektorima i kategorijama preduzeća, jasna pravila obračuna zarada, uključujući dodatke i minuli rad, kao i mehanizam kontinuiranog praćenja efekata mjere.
PKCG očekuje i da uskoro bude održan sastanak predsjednika Vlade sa predstavnicima privrede, na kojem bi se razgovaralo o detaljima najavljenih rješenja, modelima i dinamici primjene, kao i mogućim posljedicama po pojedine sektore.
– Takav dijalog je važan kako bi konačna rješenja bila ekonomski održiva, predvidiva i primjenjiva u praksi – poručili su.
Iz Komore zaključuju da cilj svih učesnika treba da bude rast zarada uz očuvanje radnih mjesta, konkurentnosti kompanija i prostora za nove investicije, zbog čega svaka mjera koja značajno mijenja troškove poslovanja mora biti uvedena predvidivo i u dijalogu sa privredom.