Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na današnjoj sjednici nije usvojio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2022., kao ni Predlog odluke o izmjenama Odluke o zaduženju Crne Gore za 2022. godinu.

Damjanović: Teoretski država će funkcionisati i bez rebalansa, ali ćemo dovesti u pitanje penzije, zarade…

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da teoretski “država će funkcionisati i bez rebalansa”.

“Bila tehnička ili ne vlada, trajala još jedan dan, nekoliko mjeseci ili ko zna do kad, imajući u vidu opštu situaciju, moramo da verifikujemo i uradimo nešto. Ne možemo čekati 15. novembar u budžet za narednu godinu”, rekao je Dajmanović.

“Teoretski, država će funkcionisati i bez rebalansa. Ali ćemo dovesti u pitanje sve zakonom uspostavljene troškove i rashode koje moramo da servisiramo, počevši od penzija, zarada, socijalnih davanja… Volio bih da je vlada u punom kapacitetu pa da ga predloži, ali je potpuno u ovom trernutku irelevantno u kom obliku ga Vlada predlaže. Može ovo da bude i tehnička vlada… Radi ova Vlada sve kao i sve ostale vlade i prije i posle nje. Tako je kako je. Sa manjim legitimitetom, jer je izgubila podršku u parlamentu. Ali je momenat takav”, dodao je on.

Popović: Finansije su nam na ivici ponora

Poslanica Demokrata, Zdenka Popović rekla je da kada su u pitanju finansije “negdje smo na ivici ponora”.

“Nemam druge riječi. I kada se nalazimo na ivici ponora, poštovani ministre, onda moramo da razmišljamo kako ćemo da racionalizujemo tekuće troškove i kako ćemo da vodimo računa da ono što su tekući izdaci pokrivamo tekućim prihodima, ako je to moguće”, kazala je ona.

Šehović: Ekonomija nam je pred kolapsom, javne finansije na koljenima

Poslanik SD-a Damir Šehović rekao je da Vlada koja je u tehničkom mandatu predlaže realans budeta “sa ovakvim ozbiljnim zahvatom”.

“Još apsurdnije je da takva vlada predlaže zaduženje u ovolikom obliku”, istakao je Šehović.

Šehović ocjenjuje da svako ko bi glasao za ovakav rebalans budžeta dao bi legitimitet “jednoj neodgovornoj, nekompetentnoj i kockarskoj politici u oblasni javnih finansija”.

“Jer svi smo svjesni da polako kao društvo klizimo u grčki scenario i polako svjedočimo da su nam javne finansije na koljenima. Ovo nije pretjerivanje”, naglasio je Šehović.

Poslanik SD-a kazao je da bog “populističkih mjera” ekonomija nam je “pred kolapsom”.

“Za 10 mjeseci je nastala rupa od 170 miliona eura, a sve to treba da rtiješimo na način što ćemo državu da zadužimo još za 200 miliona eura koje će da ide za pokrivanje uvećanog deficita i povećanje tekuće budžetske rezerve za oko 20 miliona eura. To je u najkraćem suština onoga o emu danas razgovaramo”, pojasnio je Šehović.

Poručio je da SD “ne žele da preuzimaju odgovornost” za rebalans budžet.

Damjanović: Nadam se da će rebalans jednoglasno biti usvojen u Skupštini, budžet za 2023. biće teško definisati

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da je “potpuno relaksiran” što se tiče njegovog odnosa, a sa “zebnjom što se tiče suštinskih projekcija budžeta”.

“Ovdje sam da pod jedan da verifikujemo zatečeno stanje i pogledamo istini u oči i kažemo gdje smo. Pod dva da stvorimo uslove za redovno i normalno funkcionisanje sistema do kraja tekuće budžetske godine. I pod tri da imajući u vidu da smo za par dana u četvrtom kvartalu i da su daleko odmakle preme za novi budžet za 2023. godinu. U parlamentu, iskreno se nadam, bez ikakvog foliranja da će jednoglasno rebalans da se usvoji. Da nakon toga zajednički krenemo da definišemo budžet za 2023. godinu, jer će ga biti veoma teško definisati a da bude održiv i odgovori svim izazovima”, kazao je Damjanović.

Podsjećamo, predlogom izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu planirani su rashodi u iznosu od 2,69 milijardi eura i u odnosu na prvobitni zakon veći su 191,33 miliona eura.

Dodatna potrošnja odnosi se dominantno na nedostajuća sredstva Fonda za zdravstveno osiguranje 38,6 milion, zatim 36 miliona za potrebe Fonda penzijskog i invalidkosg osiguranja (PIO), kao i nedostajuća sredstva za zarade 28,5 miliona. Predlogom Odluke o zaduživanju se, umjesto 560 miliona eura nedostajućih sredstava u tekućem budžetu, sada planira 756 miliona eura, a umjesto prvobitno predviđenog zaduženja do 70 miliona, predlaže se zaduženje do 350 miliona eura.