Abazović: Nema kalkulacija sa prozapadnim putem, bezbjednosni sektor crvena linija, Crna Gora najbliža opciji da zadrži postojeći sastav Vlade

    2 meseca pre 153 pregleda Izvor: cdm.me

Ocjene iz izvještaja Evropske komisije u kojem se navodi da su reforme u Crnoj Gori usporene su realne, a za veći napredak potrebne je drugačije pravosuđe i tužilaštvo, ocijenio je potpredsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović u intervjuu za Glas Amerike.

Abazović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Vašingtonu, rekao je posle susreta sa visokim zvaničnicima Stejt departmenta da je glavna poruka da su SAD čvrsto uz Crnu Goru. Takođe vjeruje da je, uprkos aktuelnim pregovorima o rekonstrukciji, Crna Gora najbliža opciji da zadrži postojeći sastav vlade.

Došli ste u zvaničnu posjetu Americi nešto više od godinu dana nakon što ste se posle parlamentarnih izbora obavezali da ćete Crnu Goru zadržati na proevropskom putu. Zamjenica državnog sekretara je tvitovala da se sastala sa vama da bi podržala inkluzivnu, zapadno orijentisanu Crnu Goru. Da li američki zvaničnici sa kojima ste danas razgovarali vjeruju da je Crna Gora i dalje na tom prozapadnom putu?

Abazović: Bilo je zadovoljstvo danas razgovarati u Stejt departmentu, i ovo što ste postavili kao jednu hipotezu i pitanje – ja samo mogu da odgovorim potvrdno, dakle apsolutno ostajemo posvećeni našem prozapadnom kursu, našoj jasnoj i nedvosmislenoj spoljnoj politici i svemu onome što smo parafirali kao tri lidera nakon parlamentarnih izbora prošle godine. To niko ne može dovesti u pitanje, u suprotnom mislim da će biti potrebe da se nađu neki drugi partneri i drugi aranžmani.

Dakle sa tim nema kalkulacije, mi naš put znamo, Crna Gora je izabrala da svoju budućnost vidi na Zapadu, ja to zaista podržavam kao potpredsjednik Vlade, to podržava i cijela vlada i mislim da je bilo važno da se u direktnim kontaktima sa našim najbližim partnerima i zemlji koja ima najviše mogućnosti da nam pomogne na tom putu, a to i radi, SAD, nekako potpuno i oko ovog i drugih pitanja postavimo stvari na svoje mjesto i damo potvrdu kako je rekla pomoćnica državnog sekretara, damo potvrdu onome što je naša zajednička budućnost.

Ko bi to mogao da dovede u pitanje?

Abazović: Postoje razne strukture koje ne žele da Crna Gora postane dio zapadne civilizacije. Postoje strukture koje su duboko ogrezle u korupciji i organizovanom kriminalu i nisu do sada dozvoljavale da se zemlja razvija na jedan pravilan način ni ekonomski, ni politički i kulturno, a postoje i strukture koje žive u nekim fantazijama i zarobljenici su politike prošlosti, politike 90-ih.

Koje su to strukture zarobljene u 90-im?

Abazović: Imate ih razne i ne bi ih pobrojavao imenom zato što one nisu samo dio crnogorskog društva nego i dio regiona zapadnog Balkana, takvi su trendovi, nije to karakteristika samo Crne Gore, takvi su trendovi da tamo i dalje postoje retrogradne politike, postoje i progresivne politike, postoji manjak demokratije – govorim za čitav region – postoji ono što su vidovi autoritarnog upravljanja ali postoje i nove, po mom skromnom sudu zdrave političke snage koje žele da čitavom regionu, mi smo naročito zainteresovani za svoju zemlju, Crnu Goru, ali bismo se radovali da to vidimo u regionu, vide da konačno pravimo jasnu razliku između politike prošlosti i budućnosti, i da naše politike budućnosti treba da se vežu za Evropsku uniju, drugačiji vid modernizacije, drugačiji vid ekonomskog uobličavanja država i to je nešto na čemu treba zajednički da radimo.

I smatrate da u SAD to prepoznaju?

Abazović: Apsolutno. Nemam zaista dilemu, nisam je imao ni prilikom dolaska, mislim da su njihove poruke jasne, i zvanične i nezvanične, i da oni daju podršku snagama koje zaista žele jednu pravu, drugačiju viziju regiona i drugačiju viziju Crne Gore u smislu demokratskog uzdignuća, jačanju njenih institucija, i trasiranju jednog puta koji će voditi brže prema EU.

Tokom predstavljanja izvještaja Evropske komisije čule su se ocjene da je Crna Gora protekle godine stagnirala, da su reforme usporene, izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar, sa kojim ste danas razgovarali, je na prošlonedjeljnom 2BS Forumu rekao da postoji zabrinutost, citiram, kada je u pitanju opasnost za NATO u razmjeni podataka sa novom crnogorskom vladom. Američki i evropski zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog produbljivanja podjela i tenzija u Crnoj Gori koju su uvijek smatrali uspješnim primjerom multietničnosti i multikulturalizma. Imajući sve to u vidu, da li su obećanja iz sporazuma za sada bila ipak samo deklarativna?

Abazović: Ne, obećanja iz sporazuma su se ispunila, dakle možda ne u nekim segmentima u cjelosti, ali znate da nije prošlo godinu dana od kada se formirala nova vlada, prošlo je samo deset mjeseci, izvještaj o napretku se radi od oktobra do oktobra, znači obuhvatio je i period kada nije bilo Vlade Crne Gore, ali logično je nakon što se formirala nova vlada prvi put u istoriji nakon što se promijenila vlast da neće biti lako ni administrativno postaviti stvari, niti uraditi neke stvari koje nisu mogle da se urade za 30 godina, možda očekivanja građana ili očekivanja političara ponekad nemaju utemeljenja u tome što je stvarnost u nekoj državi, konkretno ovdje u Crnoj Gori.

Kada je riječ o gospodinu Eskobaru, mislim da smo se potpuno razjasnili oko svih stvari, da je njemu više nego jasno da smo posvećeni onome što smo potpisali i da je on zapravo iskazao podršku tome, dakle nema opasnosti od toga da Crna Gora uradi nešto suprotno interesima NATO alijanse. Da li postoje neke brige – postoje, zato što one postoje i neke rezerve postoje prema mnogim državama, mi krizu demokratije ne možemo da vidimo samo u Crnoj Gori. To što smo mi emitovali stabilnost ne znači da smo emitovali demokratiju.

Ali da li ste o tome konkretno razgovarali na sastanku?

Abazović: Odmah ću vam reći, da razriješimo svaku dilemu, mi ne bi imali ovu situaciju da imamo izgrađene institucije, institucije su trebale da se izgrade 30 godina, a ne da imamo situaciju da ako dođe u jednom trenutku do promjene vlasti što je logično u svim demokratskim društvima, da će to da izazove određene posljedice. Treba sagledati stvari, po mom skromnom sudu, racionalno i kako odgovaraju istini a ne kako odgovaraju nekom političkom subjektu u određenom trenutku.

Dakle, ono što je glavna poruka sa svih sastanaka i biće zvanično ako već nije i postalo zvanično jeste da Amerika čvrsto stoji uz Crnu Goru i da čvrsto stoji uz vladu Crne Gore, ovu vladu Crne Gore. I da sve te priče da ukoliko dođe do određenih promjena, i ukoliko neki ljudi više ne budu vladali Crnom Gorom nego budu došli neki drugi, da će taj odnos potpuno da se promijeni, to se nije desilo, i to je najveća potvrda ovih sastanaka koje smo imali. Da li mi treba da radimo, i to je u kontekstu izvještaja mnogo više u narednoj godini, da li treba mnoge segmente da popravimo, apsolutno treba, da li treba da ubrzamo reformski put – apsolutno treba, da li treba više da radimo na distribuciji pravde, apsolutno treba.

Da li treba da poboljšamo naš pravosudni sistem, tužilačke institucije, da nađemo politički dijalog unutar političkih institucija sistema kao što je parlament, apsolutno treba, i to je dio odgovornosti koje i mi kao predstavnici vlade nosimo, i ja se nadam da ćemo svi pokušati da u narednom periodu da damo dopirnos i da stvari koje su pobrojane u izvještaju a koje nisu afirmativne za Crnu Goru u nekom drugom izvještaju dobiju drugačiji smisao, odnosno neku pozitivniju notu.

“Realna ocjena o u izvještaju Evropske komisije”

Nova vlada je bila na vlasti tokom najvećeg perioda koji izvještaj pokriva. Njegovi djelovi se konkretno odnose na neke poteze nove vlade Imajući to u vidu, kako komentarišete ocjenu da su reforme usporene?

Abazović: Komentarišem je kao realnu, da ne bi bilo neke dileme, promijenila se administracija, struktura vlade, mnogi ljudi su otišli iz javne administracije, neki novi su došli, tu treba malo vremena. Ali ima i pozitivnih segmenata, da ne bude da je sve tako crno, dakle segmenti, pa evo ispašće kao neko samoreklamiranje, ali segmenti koji su više vezani za kabinet potpredsjednika su afirmativni, mi u spoljnoj politici dobijamo samo pluseve, izvještaj to konstatuje, borba protiv organizovanog kriminala je primijećena kao napredak, borba protiv visoke korupcije, konstatovane su neke stvari koje su činjenične kao najveća zapljena kokaina u istoriji Balkana generalno na kojoj je posebno čestitao i apostrofirao Stejt department.

Borba protiv šverca, naravno, navedeno je i u izvještaju da kapaciteti treba da budu bolji i sa time se apsolutno slažemo, dakle sa ovim kapacitetima sa kojima radimo ne možemo da postignemo ne znam kakve rezultate, ali su ipak neke stvari segmentirane i postavljene na neku ravan koja je realna, znači što se tiče sektora bezbjednosti i spoljne politike, mislim da tu nije bilo nikakvih većih nedostataka, a da li ima prostora za još određeni napredak – ima. Ja tvrdim da za poglavlja koja najviše opterećuju naše društvo je potrebno da imamo drugačije pravosuđe i drugačiju tužilačku organizaciju.

Mi ne možemo da imamo pravosuđe koje je na izdisaju, iz razloga što je određeni broj sudija na primjer Ustavnog suda otišao u penziju, drugi se nijesu izabrali, da je to karakteristika nekih drugih sudova, da nemamo presude u značajnim slučajevima niti sa tužilaštvom koje ne želi da se suoči sa najvećim slučajevima visoke korupcije ili organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Dakle moramo da znamo da nije baš sve do izvršne vlasti, ali ovo ne amnestira izvršnu vlast, niti je ovo moj pokušaj da odgovornost delegiram nekom drugome. Mi kao izvršna vlast i skupština kao zakonodavna trebaju da nađu načine, mehanizme, kako će ove segmente koji su pobrojani a možda nijesu toliko afirmativni ispravljati u narednom periodu.

U izvještaju se ipak konstatuje i da je napredak u borbi protiv korupcije bio ograničen i da je ona rasprostranjena, i da je postignut određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, kao što ste i sami kazali i tu ima prostora za poboljšanja. Kako planirate konkretno da odgovorite na te ocjene Evropske komisije?

Abazović: Ne može da se odgovori ako ne bude bilo promjena u Tužilaštvu, to je jasno i to je ono na čemu smo insistirali i ranije kada smo ubjeđivali evropske partnere da treba promijeniti zakon o državnom Tužilaštvu. Dakle, bez njih i dalje će biti ograničena borba. Policija može da odradi jedan segment i onda u tom segmentu gdje treba da nešto odradi tužilaštvo ako se ne nastavi, ako nema tog koraka koji slijedi nakon toga on će uvijek biti limitiran. Meni je drago da smo mi napali sve vrste mafije koje postoje u Crnoj Gori.

Čekamo da se zaokruži situacija oko Tužilaštva, nije ovo nikakav poziv da se neki ljudi prisilno udalje iz institucija, aposolutno ne, nego jednostavno treba nam svježeg vazduha, Crna Gora mora da otvori prozor u svakoj instituciji, mora da uđe svježi vazduh, nova energija, novi lideršip koji će biti spreman da radi produktivnije nego što radi postojeći i to je nešto bez čega definitivno nećemo moći da isporučimo vidljivije rezultate. Ja ostajem optimista, obećao sam da ćemo za godinu dana imati vidljive, dakle to je u proljeće bilo, i ja se nadam da mi do narednog proljeća možemo da imamo vidne iskorake kada je riječ o ovom nastavku, dakle da neke policijske akcije budu ispraćene akcijama tužilaštva i da u jednom određenom vremenskom periodu dobiju epilog i na sudu.

Vi ste više puta insistirali na novom Tužilačkom savjetu. Poznate su i primjedbe Venecijanske i Evropska komisija koji su poručili da bi trebalo osigurati da nema njegove politizacije. Kako ćete vi to garantovati? Kakve ćete vi to dodatne grancije pružiti da će članovi Tužilačkog savjeta biti stvarno nepristrasni?

Abazović: Crna Gora ne može da izmisli ljude, kao nijedna zemlja na svijetu. Ljudi koji su se prijavili na konkurs za Tužilački savjet su, po mom skromnom sudu, iznad mojih ličnih očekivanja. Dakle, tamo ima ljudi koji su bili spremni, ili su i dalje spremni da svoju karijeru koju su vodili u jednom drugom pravcu, kroz advokaturu ili kroz neke funkcije zamijene na način što će pomoći svojoj zemlji u Tužilačkom savjetu. Te primjedbe da Tužilački savjet ne treba biti politizovan ja potpuno prihvatam, pa zbog toga se i mijenja, da ne bude kao prethodni.

Međutim, postoji ipak zabrinutost da bi mogao savjet mogao da bude ispolitizovan..

Abazović: Njihova najveća zabrinutost je iskazana u izvještaju da mi nemamo riješene slučajeve i da mi nemamo intenzivnu borbu pravosudnih organa protiv slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala. Mi da bi imali borbu ne možemo da upotrijebimo alat koji trideset godina je funkcionisao u službi promocije korupcije i organizovanog kriminala.

Nikad ne bi došli u situaciju da pričamo o promjeni da je taj mehanizam u prethodnom periodu dao rezultate. S obzirom da nam taj mehanizam ne može pomoći, mi tražimo mehanizam koji je u skladu sa zakonom i koji nije tačno da nije dogovoren sa Venecijanskom komisijom, iako su oni možda imali neke primjedbe, ali on je 97 posto usklađen.

A da li ćete uvažiti njihove primjedbe?

Abazović: Naravno. Mi ih i sad uvažavamo. Ja mislim da ta priča o novom politizovanom Tužilačkom savjetu ne stoji zato što su se tamo prijavili ljudi, ne mogu da tvrdim za sve, ali jedan dio koji su zaista kredibilni, koji nisu nikakvi militanti određenih politika, niti to neko od njih traži, niti bi oni pristali da to budu. Trebaju nam ljudi od kredibiliteta koji će jednostavno da vrše novi izbor tužilaca, ali na pravilan način. Da ocjenjuju postojeće tužioce, ali na pravilan način i da jednostavno pokreću postupke protiv onih koji, iz nekog razloga, koji ne mora uvijek da bude vezan za neki pritisak i tako dalje, ne žele da rade. Dakle, mi imamo ljude koji ne žele da rade. Mislim da takav Tužilački savjet apsolutno može odgovoriti onome što su potrebe Crne Gore. Kako ćemo do njega doći, mislim da nismo bili daleko ni 31. jula. Stalo je oko toga da se dva politička subjekta spore oko jednog imena.

Situacija će biti sve gora sa statusom kvo

Da li postoji mogućnost da neko drugi bude izabran ili da svi drugi budu izabrani, ja zaista nisam protivnik bilo koje opcije, ali nisam ni za tu varijantu da se olako ljudi etiketiraju da su bliski jednim ili drugim političkim opcijama. Ipak treba da znamo da smo mi zemlja od 600.000 ljudi, da je logično da ljudi imaju svoje neke konekcije, neka prijateljstva i neke načine na koje se povezuju sa drugima, ali da to ne treba po svaku cijenu da se odrazi na njihov profesionalni kredibilitet. Dakle, mi smo zemlja koja ima male ljudske resurse i treba te ljudske resurse na najbolji način da sprovodimo. Što više budemo držali status kvo, za nas će i izvještaji i generalno stanje na terenu biti sve gori i gori. To moraju da prihvate svi politički subekti. Dajte da vidimo, da uradimo promjenu, da krenemo, da vidimo koliko će oni dati nekih efekata, pa ako ne bude bilo dobrih efekata koliko očekujemo, nije ništa strašno da uđemo u neke promjene kroz određeni vremenski period.

U izvještaju je saopšteno i ukazano da nema napretka u pravosuđu, da je pravosudna reforma blokirana zbog nedostatka kvalifikovane većine. Kako vi planirate da obezbijedite kvalifikovanu većinu za odblokiranje reforme u pravosuđu?

Abazović: To su tačne informacije, ja sam pomenuo situaciju sa Ustavnim sudom, nije Ustavni sud jedini koji se nalazi u takvoj situaciji. Moramo da pronađemo načine da otvorimo politički dijalog i da izaberemo nove ljude na odgovornim funkcijama. To je zaista obaveza, bez toga ćemo doći u još veću blokadu i moramo da budemo vrlo pažljivi, da odabir tih ljudi bude obavljen zaista na najkvaliteniji mogući način s obzirom da očekujemo od njih da mnogo brže donose odluke, jako značajne po građane, nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu. Kako odblokirati, mislim da nam treba široki dijalog a to nije lako u Crnoj Gori.

Kako ćete uspostaviti politički dijalog?

Abazović: Na tome svi insistiraju, ovako retorički insistiraju, ali se to ne dešava u praksi. Mislim da je put ka tome da svi politički subjekti naprave po jedan korak unazad, u odnosu na ono što su neka njihova trenutna razmišljanja. Ukoliko se na taj način svi zaista pomjere korak unazad, mislim da će otvoriti određeni prostor za dogovor. Bez toga smo u problemu, ali ja ostajem optimista da se i te stvari mogu dešavati.

Koliko je to realno, imajući u vidu i podjele i tenzije u Crnoj Gori?

Abazović: Znate šta, u ovom trenutno to možda ne izgleda realno, ali Crna Gora je specifična po tome što je čak i kada neke stvari izgledaju baš daleke, onda se i dese. Tako da i u ovom trenutku treba ostati optimista, ja ostajem optimista da to možemo da odradimo.

 Da li ima pokušaja, barem iz vaše stranke, da uspostavite dijalog sa opozicijom?

Abazović: Pa, mi nismo nikad bježali od dijaloga, učestvovali smo i u dijalogu koji je pokrenut u Skupštini gdje je bila opozicija. Ne znam zašto se sa tim stalo, očekujem da se tako nešto nastavi. Moja je sugestija da se krene od nekih manjih, ka većim koracima. Dakle da odradimo stvari koje možemo brže da završimo. Tužilački savjet može da se završi nešto malo brže, a da to onda bude dobar impuls za odabir jednog dijela funcija, a onda ako se uspostavi to da jednostavno funkcioniše, da odemo ka tome da se biraju i sudije Ustavnog suda za koje nam je potrebna i opozicija.

“SAD upoznate sa situacijom”

Tenzije postoje i u vladajućoj većini, još nema dogovora o rekonstrukciji Vlade. Da li ste sa američkim zvaničnicima razgovarali o rekonstrukciji Vlade?

Abazović: Jesam, ali ne bih sada iznosio detalje, mislim da je dobro da su i oni upoznati sa situacijom. Vidjećemo, ja mislim da ova Vlada treba da nastavi da radi u punom kapacitetu, to je jako važno, a da ako bude bilo nekih novih momenata, pošto sada jednostavno nemamo situaciju da smo blizu dogovora, ako bude bilo nekih novih momenata da zaista te momente predstavimo na najbolji moguči način, da pokušamo da u međusobnoj komunikaciji poboljšamo rad Vlade. Ali dok se to ne desi ja mislim da cijela Vlada, počevši od premijera, potpredsjednika do ministara, trebaju da rade u punom kapacitetu i da daju gas vezano za mnoge stvari koje stoje pred nam kao izazovi.

Da li je Amerika komentarisala mogući ulazak Demokratskog fronta u Vladu tokom vaših sastanaka?

Abazović: Ne bih zaista to komentarisao, mislim da smo imali jako produktivne sastanke, mislim da će iz ovoga gledaoci moći da zaključe o čemu je riječ i da je pozicija vrlo jasna i nedvosmislena. Tako da sam lično vrlo zadovoljan. Mi što zastupamo znamo, zašto neke stavove zastupamo, kome to nije jasno neka traži objašnjenja na nekim drugim adresama. Pošto je ovo političko pitanje, ja predstavljam takođe jednu političku stranku, mslim da su pozicije Građanskog pokreta URA jasne, nedvosmislene i potpuno usklađene sa našim međunarodnim partnerima.

Da li ulazak Demokratskog fronta u Vladu smatrate odstupanjem od sporazuma kojeg ste potpisali nakon parlamentarnih izbora s obzirom na to da je DF protiv crnogorskog članstva u NATO-u, a zalaže se i za tješnje odnose sa Rusijom? Znamo šta EU, SAD i NATO misle o uticaju i potezima Rusije na Balkanu…

Abazović: Nama je bilo važno da tog, 9. septembra, lider njihove liste potpiše Sporazum koji je jasno trasirao ovaj principijelni put Crne Gore. Nakon toga jedan dio Demokratskog fronta je sam nakon toga kritikovao njihovog nosioca liste da je to uradio bez njihovog znanja i da se oni sa tim ne slažu. Da je to protivno njihovoj politici i tako dalje. Da li je došlo do nekih promjena kod njih i da li su oni sad saglasni sa tim sporazumom ja ne znam. Zaista, ne znam.

Da li ćete tražiti od njih da se obavežu da su saglasni sa Sporazumom prije, eventualnog, ulaska u Vladu? Da li je to uslov da Demokratski front uđe u Vladu?

Abazović: Mi smo rekli da smo mi za nestranačku Vladu. Dakle, to je bio model oko kojeg smo mi pronašli minimalni konsenzus 2020. godine. I to je to. Sve ostalo bi nas vodilo u neki novi projekat, u neku novu Vladu. Nije to nelegitimno, niti ćemo izbjegavati dijalog i oko toga, ali hoću da kaže da građani treba da znaju da je to, ovo što sad imamo bio taj zajednički imenilac određenih struktura koje različito percipiraju i budućnost Crne Gore i prošlost Crne Gore. Dakle, što je legitimno, ali ovo je bio zajednički imenilac, tako da me raduje ako još neko bude želio da potpiše Sporazum, ja mislim da je to kvalitet više, da je to ispravnost, da će to govoriti o ispravnosti više naših stavova, ali ne vidim zašto bi sada u ovom trenutku mi insistirali na tome. Ili nekoga privolili ili ucjenjivali da to uradi. Oni ako osjete potrebu mogu to zaista da urade, ja ću se radovati tome.

Da li je Crna Gora bliža novoj Vladi, ostanku aktuelne, ili prijevremenim izborima ?

Abazović: Po mom skromnom sudu, ona je najbliža ostanku postojeće Vlade i nastavku rada postojeće Vlade. Ako neko sa ovom Vladom nije zadovoljan, postoje mehanizmi kako se to može provjeriti. Mislim da je to zaista fer, ali mislim da nije fer da se Vlada ucjenjuje, mislim da nije fer da se ucjenjuju građani Crne Gore kroz to da se eventualno neće glasati budžet Crne Gore i neki drugi akti koji su zaista značajni za ukupan prosperitet društva.

Međutim sve su ovo porođajne muke demokratije, kroz ovo se mora proći. Najvažnije da smo građanima Crne Gore vratili suverenitet, da mogu da mijenjaju vlast, da znaju da njihov glas nešto znači i da će oni na nekim narednim izborima znati ili da kazne ili da nagrade određene političke subjekte za koje budu mislili da su radili u skladu sa njihovim interesima.

A da li vi u opoziciji trenutno vidite neke proevropske snage sa kojima bi URA mogla da sarađuje?

Abazović: Dakle, URA vrijednosno ili programski nema nekih velikih razlika sa određenim strukturama i u opoziciji vrijednosono. Međutim, ja se zaista čudim da nema nekih dubljih reformi unutar opozicije i da opozicija misli da će sa istim ljudima sa kojima je izgubila izbore da dobije neke naredne izbore. Ja se zaista tom čudu ne mogu načuditi. Volio bih da vidim više svježine tamo, boljih ideja, to bi motivisalo i partije koje jesu dio vlasti da rade drukčije, da se više bore. Ovako, oni su zarobljenici jedne politike koja je izgubila izbore ali to je najmanji problem što je izgubila izbore, nego koja je toliko nepočinstvo ostavila iza sebe i ako oni nijesu spremni toga da se oslobode i da ostave taj teret negdje u prošlosti i da daju neku novu viziju, mislim da će još dugi niz godina biti u opozicionim klupama.

Premijer Zdravko Krivokapić, kako prenose crnogorski mediji, zatražio je juče na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost odgovornost i smjenu direktora Uprave policije Zorana Brđanina, zbog dešavanja na Cetinju. Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević smatra treba da ode i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i da u vladi ne mogu biti i premijer Krivokapić i Sekulović.Vi ste posle događaja na Cetinju poručili da ćete oboriti vladu, ako bude smijenjen ministar unutrašnjih poslova i direktor policije. Da li ostajete pri tom stavu?

Abazović: Ja ostajem pri stavu da je sektor bezbjednosti, sektor koji bolje funkcioniše ukupno i u Vladi Crne Gore i generalno u crnogorskom društvu i da iza njega stoje rezultati i da što se mene lično tiče, ja ne mogu da dozvolim da se nakon događaja na Cetinju, gdje je sve na svu sreću završeno bez ikakvih posljedica, a rizik je zaista bio izuzetno izražen, da nakon toga, nakon nečega što je uspješna akcija, neko traži da se čitav taj sektor reformiše. Politički bih to možda mogao i da razumijem, ali ja mislim da to nije u interesu Crne Gore.

Da li je to crvena linija za vas?

Abazović: Da jeste. Jeste, to je crvena linija. Ja sam govorio o crvenim linijama više puta i sektor bezbjednosti jeste crvena linija zato što se tu brane direktno interesi Crne Gore.To je to. Što se tiče jučerašnje sjednice, ne bih ja to baš tako komentarisao kao što su komentarisali mediji. Mi smo imali sjednicu Biroa za operativnu koordinaciju (skraćeno BOK, prim. nov). Biro će odmah po mom povratku iz Amerike zasijedati sa članovima komisije i izvještaj proslijediti vijeću. Vijeće će se nakon toga izjasniti o tom izvještaju u ovom ili onom pravcu i vidjećemo. Sve što je institucionalno i sve što je u skladu sa zakonom, za mene lično je prihvatljivo. Mi ne možemo da djelujemo van sistema.

Dakle, to su određena pravila, a to što su medijske interpretacije određenih sjednica i šta je tamo ko kome rekao i na koji način i da li je bio u pravu ili je iznosio neke paušalne opservacije, to mislim da nije toliko značajno za proces. Dakle spremni smo da se po mom povratku iz SAD-a održi prvo BOK a onda i vijeće i da jednostavno zajednički vidimo šta se to desilo na Cetinju, da li neko ima odgovornost za to što se tamo desilo ili trebalo da se desi i kako ćemo da stavimo tačku na taj proces. Što se mene lično tiče, tačka je stavljena još u nedjelju 5. septembra kada su se građani razišli, kada smo konstatovali da nema ni jedna ljudska žrtva, da nema niko teže tjelesne povrede i kada je bilo jasno da se taj sukob neće nastaviti u drugim crnogorskim gradovima ili na samom Cetinju.

U Podgorici se juče protestovalo zbog navoda zvaničnika Srpske pravoslavne crkve (SPC) da je Uprava za nekretnine prihvatila zahtjev SPC i upisala Cetinjski manastir na tu vjersku organizaciju. Da li vi možete da potvrdite da je taj proces okončan i da li taj potez dodatno produbljuje podjele u Crnoj Gori?

Abazović: Ja ne mogu da potvrdim da je taj proces okončan, na putu sam, nisam vidio da li je okončan. Svi moramo da radimo u skladu sa zakonom. Ja sve razumijem šta se dešava, ali moramo da radimo u skladu sa zakonom. Ako postoji osnov za tako nešto, mislim da treba da se djeluje u skladu sa zakonom. Ako ne postoji, smatram isto. Da li to produbljuje tenzije, da. Da li je to možda pogrešan momenat? Ja zaista mislim da jeste. Da li se opet vraćamo na pitanje crkve? I to je tačno. Ali, da li mi treba da prihvatimo neke zahtjeve ili proglase protestanata, isto mislim da ne treba. Razlog je prost – 30 godina je DPS bio na vlasti. Što nije riješio to pitanje? Sa kojim sad legitimitetom neko treba da sve što oni nisu mogli da urade, treba da adresiraju na ovu vladu.

Ali, ako je vama ostalo to pitanje, kako ćete vi to da riješite?

Abazović: U skladu sa zakonom. Ovdje mislim na imovinsko pravni spor koji nemaju samo vjerske zajednice, nego ima hiljade građana Crne Gore, po raznim osnovama. I mislim da tu ne treba ostavljati manipulaciju koja je postojala decenijama, nego da polako sve treba da dobija svoj sudski epilog. Takvi su zakoni i to je to. I ja mislim da uprava za imovinu i generalno, sve druge uprave i agencije i Ministarstva trebaju da se trude da nagomilane probleme rješavaju onako kako predviđaju propisi.

A da li mi imamo inflaciju zahtjeva koji su vezani za vjerska pitanja u Crnoj Gori, tu se apsolutno slažem. Nisam dio toga zaista. Želim da poručim građanima Crne Gore da smo svi jednaki pred Ustavom i pred zakonima države, da tako treba da se odnosimo, da nije cilj nikome povrijediti ni jedno pravo, bilo da je vjersko ili neko drugo ljudsko pravo. Ali da zaista svi treba zajedno malo da spustimo tenzije i da vidimo da iza nekih zahtjeva zapravo stoji politika a ne želja da se ispravi neka nepravda.

U izvještaju Evropske komisije se pominju i tenzije sa Srbijom. Analitičari u Vašingtonu i predstavnici dijaspore upozoravaju na, kako smatraju štetne posljedice poteza Beograda u regionu i njegove ideologije srpskog sveta. Kako se vi borite protiv te ideologije i uticaja Srbije u Crnoj Gori?

Abazović: Jedino kako možemo da se borimo jeste jakim institucijama. Tako se svaka ozbiljna država bori protiv spoljnih uticaja. Ima ih, bilo ih je i biće ih. Samo da ne bude dileme. Samo se metodologija i sofisticiranost mijenjaju u toku istorijskog perioda. Ali to je nešto s čime se mi suočavamo. Međutim, treba da znamo da građani Crne Gore vole svoju državu, da su spremni da se žrtvuju za svoju državu, da bi trebalo da im omogućimo da rade što više u svojoj državi, a da ne traže koru hljeba negdje vani. Da se ekonomski uslovi poboljšavaju i da će to biti najbolji način i odgovor kako ćemo mi odgovarati na određene izazove koji će se postaviti u nekom narednom periodu. A sigurno će ih biti. Biće ih prema drugim državama, ne samo prema našoj državi. Ako fokus sa negativnih tema, od kojih smo neke sad otvorili, identitetskih, pokrenemo na progres, na ekonomiju, na turizam, na energetiku, na transport, na ono što treba da bude uzdignuće ukupne ekonomske klime u Crnoj Gori, ja mislim da ćemo imati veliki progres.

To je pomenuto i danas, posebno taj ekonomski segment u Stejt departmentu, želja da se nekako dobrim, hrabrim investicijama koje će doći sa zapada, nekako podstakne neki novi majndset (način razmišljanja, prim. nov) u cijeloj državi, da to bude podstrek za stvaranje klime koja će biti drugačija od ove klime koja je dosta nepovoljna i pesimistička, osjećaja da ljudi tu ne mogu pronaći svoj dio sunca. Ja se nadam da je to najbolji odgovor na potencijalne uticaje i potencijalne želje da se nekako potcijeni Crna Gora. Mislim da je često nepotrebno potcjenjuju. Ali da bi se ona izdigla, ne treba se samo busati u prsa i vikati da smo patriote. Mi na djelima moramo pokazati da smo patriote, da smo spremni da izgrađujemo i ojačamo svoju državu, uzidžemo je, u ekonomskom, kulturnom i svakom drugom smislu. I na taj način ćemo jednostavno biti potpuno mirni u odnosu na neke pokušaje spoljnih uticaja, zato što oni neće dopirati duboko u srž našeg sistema.

Najnovije vijesti

Najčitanije

Pogledajte rezultate glasanje po opštinama

31. avgusta 2020. 30989 pregleda

Divljak u gradu (VIDEO)

7. januara 2020. 13226 pregleda

Udes na Gukama

27. oktobra 2019. 12585 pregleda

Umro Živorad Bojović

22. jula 2020. 12094 pregleda

TRAGEDIJA na mostu na Đurđevića Tari

27. jula 2021. 12053 pregleda

Pronađena lična karta

13. marta 2020. 11374 pregleda

Japanske propalice

9. marta 2020. 10765 pregleda

Pronađena lična karta

27. aprila 2020. 10635 pregleda

Danas isplata materijalnih davanja

16. septembra 2020. 9131 pregleda
%d bloggers like this: