Agencija za zaštitu prirode i životne sredine dala saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja”

    4 godine pre 885 pregleda Izvor: PV Informer

Komisija Agencije za zaštitu prirode i životne sredine utvrdila je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja”, čiji je autor prof. dr Drago Blečić, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži sve definisane mjere za sprječavanje, smanjenje ili uklanjanje negativnih uticaja Projekta na životnu sredinu.

Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, pored Glavnog projekta, jedan je od ključnih dokumenata u pripremi projekta ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja”, a dobijanjem saglasnosti od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ispunjeni su svi uslovi za dobijanje građevinske dozvole i početak realizacije projekta.

Projekat podrazumijeva izgradnju postrojenja: za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih gasova, zatim za inertizaciju otpada (pepeo, šljaka, hemijski gips), postrojenja za tretman otpadnih voda, rekonstrukciju pomoćnog loženja sa pomoćnom kotlarnicom, zaštitu od buke, izgradnju rashladnog tornja te izgradnju priključka za grijanje grada Pljevlja.

Savremeni zakonski propisi propisuju pravila po kojim termoelektrane mogu proizvoditi električnu energiju sa najmanjim štetnim uticajem na životnu sredinu. Negativni uticaj se odnosi na zemljište, vodu i atmosferu. Stoga je Zakonom i propisano, da je prije realizacije projekta, potrebno izraditi kvalitetan Elaborat procjene uticaja na životnu stedinu.

Pomoćnik izvršnog rukovodioca FC Proizvodnja za termoenergetiku, ujedno i menadžer projekta, Vladimir Šestović ističe da saglasnost Agencije za zaštitu prirode i životne sredine na Elaborat koji joj je dostavila EPCG podrazumijeva da će ekološka rekonstrukcija biti urađena uz upotrebu najsavremenijih dostupnih tehnologija koje propisuje Direktiva EU za velika ložišta, što će, kako je kazao, za posljedicu imati očuvanje termoenergetike u Pljevljima i Crnoj Gori i u narednim decenijama, odnosno sve dok postoje rezerve uglja.

– Poštovanjem ovih pravila Crna Gora je kupila kartu za savremeni svijet. Ovo je krupan korak koji će uticati da u Crnoj Gori za nekoliko godina dobijemo prvu tzv. “zelenu” termoelektranu na prostoru Zapadnog Balkana, istakao je Šestović.

Projektom ekološke rekonstrukcije predviđeno je da uticaj na zemljište i vodu bude “nultog” stepena, tj. bez štetnog uticaja. To će se postići izgradnjom postrojenja, za tretman otpadnih voda i inertizaciju otpada. U postrojenje za tretman otpadnih voda će ići sve industrijske, tehnološke, fekalne i atmosferske vode, koje će biti tretirane po najsavremenijim tehničkim dostignućima.

Postojeći hidraulički sistem za transport pepela i šljake biće zamijenjen sa pneumatskim transportom elektrofilterskog pepela i trakastim transportom hemijskog gipsa koji se dobija kao nusprodukt procesa odsumporavanja dimnih gasova. Znači, pepeo, šljaku i hemijski gips ćemo dobijati u suvom stanju odložene u silose. Sa ovim sistemom biće omogućeno da se konačno zatvori deponija pepela i šljake na Maljevcu koja je bila jedna od ekoloških crnih tačaka.

Šestović navodi da se u Termoelektrani nijesu slučajno opredijelili na takav vid tretmana otpada.

– Poslije detaljnih analiza koje je uradio Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), pepeo i šljaka iz TE “Pljevlja” proglašeni su za bezopasni otpad, što znači da se mogu koristiti u komercijalne svrhe. Po ovim saznanjima ušli smo u proces projektovanja postrojenja za inertizaciju otpada, tj. spremanja pepela, šljake i hemijskog gipsa u komercijalne svrhe, objasnio je Šestović.

Pepeo i hemijski gips, zavisno od tehnologije, jedni su od glavnih imputa u proizvodnji cementa ( 20-30 odsto), a pomiješani, kao bezopasan otpad, pepeo, šljaka i hemijski gips predstavljaju najbolju podlogu za putnu infrastrukturu.

Znači, kaže Šestović, stvorene su mogućnosti da se, po ugledu na savremeni svijet, otpad ne odlaže na deponiju i time zagađuje zemljište i vodu, već da se koristi u komercijalne svrhe, za proizvodnju cementa, putne podloge i drugih građevinskih materijala, što će podići i efikasnost same Termoelektrane.

Šestović navodi da je projekat ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja” jedinstven i sveobuhvatan na Zapadnom Balkanu i da će donijeti mogućnost otvaranja novih fabrika.

– U Pljevljima će se sigurno otvoriti fabrike za izradu cementa, podloga za putnu infrastrukturu, građevinskog materijala i fabrike za izradu krečnjaka, očekuje menadžer projekta ekološke rekonstukcije TE “Pljevlja”.

Šestović navodi da veliki posao predstoji i nakon ekološke rekonstrukcije.

– Na potezu će biti kolege iz Rudnika uglja, odnosno opet EPCG kao 100 odstotni vlasnik. Trebalo bi odmah pristupiti izradi projekata za otvaranje površinskog kopa u Maoču za proizvodnju tkz. čistog uglja. Na taj način bi se proizvodnja uglja u kopu Potrlica, koji se nalazi u blizini grada, obustavila i prestao bi štetni uticaj na gradsko jezgro. Proizvodnja čistog uglja omogućila bi nulti nivo uticaja na atmosferu iz termoelektrane, a stvorile bi se i mogućnosti da se efikasnost termoenergetskog postrojenja podigne za čitavih 100 odsto. O benefitima ovakvog projekta posle ovako iznešenih činjenica ne treba ni raspravljati, decidan je Vladimir Šestović, koji naglašava da će ekološkom rekonstrukcijom termo bloka, u Pljevljima i Crnoj Gori, biti stvoreni svi uslovi za novi početak, a sve u skladu sa „zelenim” trendovima koji se, kako je kazao, moraju poštovati radi naše i generacija koje dolaze.