Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je Crnu Goru tokom boravka u Podgorici 12. maja zbog izdvajanja više od dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, na osnovu prihvaćene tvrdnje premijera Milojka Spajića da država ispunjava ključni cilj Alijanse.

Međutim, analiza budžetskih dokumenata, NATO izvještaja, metodologije Alijanse i javnih izjava crnogorskih zvaničnika pokazuje da se taj procenat ne zasniva prvenstveno na realnom budžetu Ministarstva odbrane, već na proširenom obračunu koji uključuje kredite za vojnu opremu, vojne penzije i rashode institucija van sistema odbrane.

Istovremeno, NATO za 2025. godinu i dalje koristi procjene, a ne konačne izvršene podatke, dok Vlada Crne Gore odbija da objavi kompletnu strukturu rashoda kojima je došla do tvrdnje da država izdvaja više od dva odsto BDP-a za odbranu.

Ovo nije prvi put da Spajićeva vlada tvrdi da je Crna Gora premašila NATO prag, a nakon što je prethodni put iznio takvu tvrdnju podaci koji su bili prikazani na infografiku Alijanse pokazivali su drugačije.

Spajić je još u decembru 2024, tokom sastanka sa Ruteom u Briselu, izjavio: „Crna Gora nije, dakle, samo deklarativno kredibilan partner NATO, već u 2024. godini prelazimo dva odsto BDP-a za odbranu“.

Izjava je objavljena i na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore.

Međutim, početkom aprila 2025. NATO je objavio zvanični infografik sa pregledom država članica koje izdvajaju više od 2% BDP-a za odbranu, a naše zemlje na toj listi nije bilo.

Na listi su bile prikazane 22 od ukupno 32 članice NATO-a koje su premašile prag od 2%, ali Crna Gora nije bila među njima, uprkos višemjesečnim tvrdnjama Vlade da je cilj već dostignut.

To je prvi konkretan slučaj u kojem su javne tvrdnje izvršne vlasti ostale bez potvrde u zvaničnoj NATO prezentaciji podataka.

Upravo zbog toga tvrdnje Vlade za 2025. godinu zahtijevaju dodatnu provjeru.

Spajićev kabinet bez odgovora

Redakcija Antene M uputila je kabinetu premijera pitanje o tome koji je ukupan nominalni iznos koji je Crna Gora prijavila NATO-u kao “defence expenditure” za 2024. i 2025. godinu, kao i koji iznos BDP-a je korišćen kao osnovica za obračun procenta izdvajanja za odbranu za navedene godine.

Tražili smo da nam pojasne na osnovu koje metodologije je utvrđeno da izdvajanja iznose 2,02% BDP-a za 2024. i 2,05% BDP-a za 2025. godinu, koja je struktura rashoda koji su uključeni u NATO obračun odbrambene potrošnje, sa pojedinačnim iznosima, po stavkama, kao i koje budžetske linije iz Zakona o budžetu Crne Gore su uključene u obračun NATO izdvajanja za odbranu.

Pitali smo i da li su u obračun uključeni rashodi drugih državnih organa ili institucija koji nijesu dio budžeta Ministarstva odbrane, i ukoliko jesu, o kojim organima je riječ, po kom osnovu i u kojem iznosu, a zamolili smo i za pojašnjenje da li postoji razlika između nacionalnog budžetskog prikaza izdvajanja za odbranu i NATO obračuna “defence expenditure”, a, ukoliko postoji, koliko iznosi ta razlika.

Ni na jedno od ovih pitanja Spajićev kabinet nije odgovorio.

NATO revidira podatke

Redakcija Antene M obratila se i NATO-u, koji je odgovarajući na naša pitanja dostavio zvanično pojašnjenje u kojem navodi da Alijansa u ovom trenutku revidira prijavljene rashode svih saveznica i da će ažurirani podaci za 2025. godinu biti objavljeni kasnije tokom godine.

U odgovoru Anteni M, precizirano je i da Međunarodni sekretarijat NATO sa crnogorskim vlastima procjenjuje nacionalne podatke o odbrambenoj potrošnji „na osnovu dogovorenih smjernica“, ističući zvaničnu metodologiju Alijanse za obračun odbrambenih izdvajanja.

NATO eksplicitno navodi da se u obračun izdataka za odbranu mogu uključiti rashodi vojske finansirani iz budžeta Ministarstva odbrane, djelovi policijskih, obalskih ili bezbjednosnih struktura ukoliko imaju vojnu funkciju, rashodi drugih ministarstava povezani sa odbranom, istraživanje i razvoj, troškovi vojnih operacija, izdaci za uništavanje naoružanja i municije, troškovi zajedničkih NATO fondova, kao i penzije vojnih i civilnih zaposlenih u sistemu odbrane.

Posebno je važan dio metodologije koji se odnosi na kapitalne nabavke i kredite. NATO navodi da se u odbrambenu potrošnju uključuju izdaci za vojnu opremu, ratne rezerve i nabavke namijenjene oružanim snagama. Ovo znači da država može u NATO obračun uključiti i velika kreditna zaduženja za kupovinu vojne opreme, čak i kada oprema još nije isporučena ili nije plaćena iz redovnog budžeta Ministarstva odbrane.

Podaci za 2024. i 2025. označeni su kao procjene (“estimates”), što znači da NATO nije objavio konačne izvršene rashode, već procjene zasnovane na podacima koje je dostavila Podgorica.

Upravo je to suštinska razlika koju Vlada nikada nije jasno objasnila javnosti. Ono što u slučaju Crne Gore za 2025. ostaje nejasno razloženo u javnim dokumentima nije ukupni NATO procenat od oko 2,05% BDP-a, niti osnovni budžet Ministarstva odbrane od približno 75 miliona eura, već precizna struktura kojom se dolazi do NATO ukupne procjene od oko 161 milion eura.

U javno dostupnim budžetskim prikazima ne postoji jedinstvena, konsolidovana tabela koja bi stavku po stavku povezala nacionalni budžet i NATO obračun. Drugim riječima, nije objavljeno koliko tačno od tih dodatnih oko 85 miliona eura otpada na pojedinačne kategorije kao što su krediti za nabavku vojne opreme, vojне penzije i rashode drugih državnih organa uključenih u NATO definiciju odbrambene potrošnje.

Posebno nije javno razloženo koji se konkretni kreditni aranžmani za 2025. godinu računaju u NATO obračun i u kojem iznosu se evidentiraju, zatim koliki dio vojnih penzija se precizno pripisuje odbrambenoj potrošnji, kao ni tačna distribucija troškova između Ministarstva vanjskih poslova, bezbjednosnih struktura i drugih institucija koje ulaze u širi NATO koncept „defence expenditure“.