Kretaori ekonomskih politika pred nikad većim su izazovom. Treba da osmisle način da se prevaziđe prijeteća nestašica hrane. Čeka nas izuzetno teška jesen, kaže za Dnevnik ekonomski analitičar Draško Aćimović. U regionu neće toliko biti praznih rafova, koliko će proizvodi biti skupi. Ipak, Crna Gora bi, zbog geografkih blagodeti, i ukoliko Vlada na vrijeme reaguje kroz formiranje mobilnog tima, poput zapadnih država, mogla čak i da profitira od krize, uvjeren je Aćimović.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš, kazao je da nakon tri mjeseca od ruske invazije, svijet se suočava sa novom realnošću. Rat će uzrokovati neviđeni talas gladi, uz socijalni i ekonomski haos. Ova izjava prvog čovjeka Ujedinjenih nacija, duboko je zabrinula svijet, a kreatore ekonomskih politika bacila u razmišljanje, kako dalje.

Najveća žitnice Evrope, blokirana je. U lukama na izvoz čekaju ogromne količine žita. Kriza se već osjeća širom svijeta, a ne zaobilazi ni jake ekonomije, poput Danske. Ta država bilježi najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina. Siromaštvo i tamo, kuca na vrata.

Pia Andersen, korisnica socijalne pomoci kaže da njeno mjesečno primanje od države je nešto preko 1.000 eura.

„Sama kirija za stan je blizi 900. Treba platiti račune i sve ostalo. Ne znam kako“, kaže ona.

Dok stižu upozorenja, Rusija negira da je upravo ukrajinsko žito, toliko uticajno na tržište hrane, jer su Rusija i Ukrajina, samo jedno od 10 najvećih proizvođača žita u svijetu.

„Ovo je veoma mali procenat žita koji bi mogao imati značajan uticaj na dešavanja u vezi sa globalnom krizom u snabdijevanju hrane, koja je već počela“, kaže Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.

Da li je to zaista tako, i hoće li blokirana pšenica i neposijana ukrajinska polja, biti uzrok praznih rafova na jesen.

Ekonomski analitičar Draško Aćimović, kaže za Dnevnik, da su prognoze mračne, i da se moramo pripremiti za, kako kaže, izuzetno tešku jesen. U našem regionu neće biti toliko nestašice, koliko će biti skupo.

„Najavažnije je napraviti zalihe“, kaže on.

Da stvari ne moraju biti tako crne, makar za Crnu Goru, ukoliko pametno i na vrijeme odreagujemo, uvjeren je naš sagovornik. Na ruku nam ide geografski položaj, izlaz na more, i to što smo atraktivna turistička destinacija, pa bi od krize, kaže Aćimović, mogli čak i da profitiramo.

„Zbog blokiranih između 22 i 25 miliona tona žitarica u Ukrajini, već danas postoji manjak hrane za 200-250 miliona ljudi u svijetu. Ta brojka će rasti, jer je ove sezone posijano samo polovina ukrajinskih polja, koja su do rata, hranila Evropu“, ističe Aćimović.