Zaokret u diplomatskim i bilateralnim odnosima između Crna Gora i Turska otvoren je ovih dana nakon što je crnogorska Vlada donijela odluku o uvođenju viza za turske državljane. Reagovao je i turski ambasador u Crnoj Gori, Bariş Kalkavan, koji je u posjeti Baru poručio da ako ova odluka ne bude povučena — Turska neće ostati bez odgovora.

Vlada Crne Gore je 27. oktobra 2025. godine privremeno suspendovala bezvizni režim za državljane Turske, nakon vikenda nasilja i protesta u Podgorici kada je ranjen mladić u naselju Zabjelo. Policija je tom prilikom privela desetine turskih i azerskih državljana, a vlasti su u saopštenju iskazale zabrinutost zbog narastajućih sigurnosnih rizika.

Analitičari poručuju da je ta odluka donijeta naglo, bez dovoljno razmatranih posljedica po ekonomiju i bilateralne odnose, te da predstavlja odgovor na izuzetno visoke tenzije i atmosferu javnosti.

Tokom obilaska lokala turskog državljanina u Baru, koji je oštećen u nemirima, ambasador Kalkavan je kazao:

„Odluka je donijeta na brzinu… Očekujemo da bude povučena. Ako se ne naprave određeni koraci, i naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu s ovim što se desilo. U Turskoj živi 250 hiljada ljudi prijeklom iz Crne Gore — oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga.“

On je podsjetio da su turske investicije u Crnoj Gori u prvih osam mjeseci ove godine iznosile približno 100 miliona eura, dok je u 2024. godini Crnu Goru posjetilo oko 160 000 turskih turista. Takođe je upozorio kako se u Turskoj vodi kampanja kojom se građani pozivaju da ne putuju u Crnu Goru, što bi moglo imati negativne posljedice po turizam i zdravlje crnogorskih državljana koji putuju u Tursku radi liječenja.

U Baru, gdje je napadnuti biznis registrovan, lokalne vlasti su izrazile zadovoljstvo reakcijom građana koji su pružili podršku oštećenim poduzetnicima, i najavile da će sufinansirati troškove zakupa za vlasnike oštećenih lokala u narednih pet mjeseci. Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izjavio je da su odluke Vlade “prilično ishitrene, nepromišljene” jer nisu uzimale u obzir moguće reciproč­ne mjere.

S druge strane, mediji prijavljuju da je u Crnoj Gori izbila otvorena antiturska histerija: napadi na turske biznise, skandiranje „Turke napolje“, a policija je bila primorana da interveniše.

Ukoliko mjera ostane na snazi, rizik je višestruk:

• Ukratko, turski turisti – kojih je značajan broj – mogli bi izostati iz Crne Gore, što bi negativno uticalo na turističku privredu zemlje.
• Investicije iz Turske, kao važan segment spoljne ekonomije Crne Gore, mogle bi biti preispitane ili obustavljene.
• Rizik je i reciprocitet: Turska može uvesti mjere koje će pogoditi crnogorske građane i firme, posebno one koje posluju u Turskoj ili preko te zemlje.
• Diplomatski odnosi koji traju više od jednog stoljeća – formalno od 2006. godine, ali historijski znatno duže – mogli bi biti narušeni.

Odluka Vlade Crne Gore o uvođenju viza za turske državljane otvorila je niz političkih, ekonomskih i diplomatskih pitanja koja zahtijevaju hitnu i promišljenu reakciju. Ambasador Kalkavan svojim izjavama stavlja pitanje na nivo bilateralnih odnosa, naglašavajući da Turska neće pasivno posmatrati. S druge strane, lokalni akteri u Baru izražavaju zabrinutost zbog nepromišljenog donošenja mjere i nastoje ublažiti posljedice po zajednicu i privredu.

Sve oči su sada uprte u to hoće li crnogorske vlasti povući odluku ili će se suočiti s posljedicama — ekonomskim, društvenim i diplomatskim.