Iako zvanični pregovori o formiranju vlade još nijesu počeli, izvjesno je da će važnu ulogu u njima imati stranke manje brojnih naroda. Ono što je interesantno jeste da dio tih partija, poput Bošnjačke stranke u pojedinim opštinama ima vlast sa DPS-om, dok se o formiranju Vlade dogovaraju sa političkim protivnicima DPS-a. Naši sagovornici smatraju da bi se moglo dogoditi da jedan od uslova bude za ulazak manjina u vladu može biti i raskid koalicija u opštinama u kojima manjine imaju vlast sa DPS-om, u prvom redu u Bijelom Polju gdje je BS dio vlasti.

Pokret Evropa sad (PES) ima priliku da ulazak Bošnjačke stranke u vladu uslovljava rušenjem lokalnih koalicija, ali teško da će to učiniti osim ako ne bude blizu realizacija vlasti sa nekim drugim političkim činiocima, ocijenio je u izjavi za Portal RTCG politički analitičar Stefan Đukić.

Đukić je kazao da su manjinske stranke svjesne toga koliko je Spajić svojim izjavama suzio manevarski prostor za formiranje vlade pa su u prilici da diktiraju uslove.

„Sve ovo što traže su logično maksimalistički zahtjevi koji na kraju neće biti ispunjeni ali jesu neka početna pozicija. Što se tiče koalicija na lokalu u politici nema „moralnih“ i „nemoralnih“ odnosa, nažalost. S druge strane, PES ima priliku da uslovljava ulazak BS u Vladu rušenjem lokalnih koalicija ali sumnjam da će to učiniti sem ako ne bude blizu realizacija vlasti sa nekim drugim političkim činiocima“, smatra Đukić.

Pavlović: Neophodno promijeniti dosadašnji pristupa političkoj inkluziji manjinskih naroda

Politički teoretičar Feđa Pavlović ocijenio je da je naše političare, izgleda, neko ubijedio da predstavnici manjinskih partija treba da učestvuju u izvršnoj vlasti bez obzira na politiku koju vode, i da je to ‘dobra evropska praksa’.

„Dakle – šta god radili, za šta se god zalagali i kakve god vrijednosti baštinili, ‘dobra evropska praksa’ nalaže se da ovim strankama obavezno ponudi određeni broj resora, privilegija i fotelja, ne bismo li na taj način pred našim evropskim partnerima demonstrirali inkluzivnost i posvećenost očuvanju multietničkog sklada.“, kazao je Pavlović.

Smatra da je ovakav pristup političkoj inkluziji nacionalnih manjina dao predvidive rezultate. Tako smo, kako kaže, unutar domaće političke klase dobili jednu zasebnu potkategoriju etnobiznismena oslobođenih bilo kakve odgovornosti za svoje političke postupke i – što je još gore – oslobođenih bilo kakve obaveze da svoje odluke obrazlažu široj crnogorskoj javnosti.

„Tako, recimo, na pitanje zašto nije podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade nakon što joj je Skupština (glasovima njegove stranke) izglasala nepovjerenje, lider Bošnjačke stranke Evrin Ibrahimović odgovara: „Mi imamo jasne razloge za ostanak u Vladi i nećemo se za to nikome opravdavati, ni strankama parlamentarne pozicije, ni strankama parlamentarne opozicije. Položićemo račune građanima koji su nas glasali …“ U prevodu, za nas ne postoji crnogorska zajednica kao jedinstven deliberativni subjekt čiji pripadnici jedni drugima polažu račune i duguju valjana obrazloženja – za nas prvenstveno postoje naši glasači i naša etnički definisana ciljna grupa“, saopštio je Pavlović.

Dodaje da ovakvi stavovi ukazuju na neophodnost promjene dosadašnjeg pristupa političkoj inkluziji manjinskih naroda, kao i dosadašnjeg tretmana manjinskih partija u crnogorskoj politici.