ANALIZA IFIMES-a: Temeljni ugovor – temelj unutrašnje stabilnosti

    2 godine pre 281 pregleda Izvor: Portal Adria

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira situaciju u Crnoj Gori nakon 100 dana od formiranja nove vlade u toj državi i potpisivanja Temeljnog ugovora između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC).

foto: gov.me

Aktualna Vlada Crne Gore formirana je 28.aprila 2022.godine i čine je političke stranke i  koalicije: Koalicija  „Crno na bijelo“, Socijalistička narodna partija (SNP), Socijaldemokratska partija (SDP), Bošnjačka stranka (BS), albanska koalicija i Hrvatska građanska inicijativa (HGI). To je ujedno i prva manjinska vlada u istoriji te zemlje, koju je podržala Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Predsjednik Vlade Crne Gore postao je Dritan Abazović, čelnik Građanskog pokreta URA i lider koalicije „Crno na Bijelo“.  Nova vlada počiva na dva glavna stupa – vladavini prava i ekonomskom razvoju, koji nose pet prioritetnih pravaca djelovanja: borba protiv korupcije, više održivih investicija, integracija u EU, održivi razvoj i zaštita životne sredine, kao i afirmacija djece i mladih. Premijer Abazović je rekao, da su svi članovi vlade dužni baviti se budućnošću Crne Gore, a ne njezinim daljim zarobljavanjem u prošlosti.

Odnosi sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) odnosno reguliranje odnosa sa njom dovodili su u prošlosti do toga, da su političke stranke gubile izbore i/ili podršku. Đukanovićev DPS zamjera premijeru Abazoviću, da pitanje odnosa sa SPC nije najvažnije pitanje u ovom trenutku već bi se trebalo fokusirati na evropske integracije, dok je premijer Abazović odgovorio, da je ono otvoreno još prije 10 godina i da bez njegovog rješavanja nema ni dvotrećinske podrške u parlamentu za deblokadu pravosuđa, što je ključni uslov EU za ubrzanje procesa pristupanja Crne Gore. 

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović potpisao je 3.avgusta 2022.godine sa Patrijarhom Srpskim Porfirijem Temeljni ugovor između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. 

„Zato što mi kao Crkva, u bilo kojoj državi da se nalazimo i u njoj imamo crkvenu jurisdikciju, podrazumijeva se da hoćemo da poštujemo Ustav i zakone svake države. Zato mislim da je važno da i vi, poštujući Ustav i zakone Crne Gore, a i mi, nismo htjeli ništa više od bilo kog građanina Crne Gore vezano za temu vjere, niti smo imali ambicije da postignemo više od bilo koje drugo vjerske zajednice. Logično je i normalno da nam nije bilo drago da prihvatimo bilo šta što je manje od toga. Što važi za našu Crkvu i za sve vjernike i zajednice u Crnoj Gori, mi se trudimo da gdje god da se nalazimo kao crkva, ako postoje problemi kada su u pitanju druge vjerske zajednice po ovim pitanjima, da uvijek uz rame i rame borimo se za prava te vjerske zajednice, da budu u istoj mjeri ispoštovana i primijenjena kao i prava koja mi očekujemo za sebe“, rekao je Patrijarh Srpski Porfirije nakon potpisivanja Temeljnog ugovora.

Šest sati nakon potpisivanja Temeljnog ugovora, Skupštini Crne Gore podnijet je zahtjev za glasanje o nepovjerenju Vladi Dritana Abazovića o kojem će se glasati 19.avgusta 2022.godine.

Zahtjev za uskraćivanje povjerenja vladi su podnijeli Demokratska partija socijalista (DPS), Liberalna Partija (LP), Socijaldemokratska partija (SDP), Demokratska unija Albanaca (DUA) koje su do sada podržavale Vladu ili imali direktno učešće u njoj i opozicione Socijaldemokrate (SD).

Inicijatori za izglasavanje pada Vlade Crne Gore imaju zajedno 36 poslanika, od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu, odnosno pet manje od natpolovične većine.

Analitičari smatraju, da je od ključne važnosti bilo potpisivanje Temeljnog ugovora države Crne Gore sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) kao najbrojnijom vjerskom zajednicom i kanonski priznatom pravoslavnom crkvom, jer je nereguliranje odnosa sa SPC proizvodilo stalne unutrašnje napetosti i nestabilnost te predstavljalo je plodno tlo za političke manipulacije i konfrontacije unutar Crne Gore stvarajući poprilično zagađen društveni ambijent već jednu deceniju. Zbog toga potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC predstavlja temelj unutrašnje stabilnosti Crne Gore. Svako odgađanje potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC produbilo bi i produžilo unutarnje tenzije u Crnoj Gori, jer su već poodavno potpisani takvi ugovori sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama. Premijer Abazović najavio je regulisanje formalnih odnosa između države Crne Gore i kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve (CPC).

Milo Đukanović proizlazi iz iste političke matrice kao Milorad Dodik (SNSD), koji odbija dati saglasnost za potpis sporazuma između države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH, jer stvaranje unutrašnjih tenzija i konfrontacija različitih aktera društvene scene je temelj njihovog političkog bitisanja i u konačnici i političkog opstanka.