Aranđelovdan je druga najveća srpska slava: Bolesni će ozdraviti, a jednu stvar nikako ne smijete da zaboravite

    1 godina pre 4088 pregleda Izvor: Kodex
Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vjernici sjutra 21. novembra slave Sabor Svetog arhangela Mihaila – Aranđelovdan.

Arhanđel Mihailo zaštitnik je loze Nemanjića i jedan od svetaca koji uživa veliko poštovanje u našem narodu.

Aranđelovdan je, po brojnosti vjernika koji ga slave, druga najčešća slava kod Srba posle Svetog Nikole. Ovaj svetac predstavljen je na ikonama tako da u svojoj desnoj ruci drži koplje, koje upire protiv Lucifera. Smatra se čuvarem vjere pravoslavne i borcem protiv jeresi. Arhangel Mihailo prvi je među anđelima i vojvodama nebeske vojske, a njegovo ime na jevrejskom znači „ravan Bogu“.

Za praznik Svetog Arhangela Mihaila vezuju se dvije velike zablude – da je jedini živi svetac i da se na ovaj dan ne sprema žito.

Mnoga su narodna vjerovanja ο ovom anđelu. Kažu da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu – nije dobro, a ako je kod glave – bolesnik će ozdraviti.

Slavi se u jesen, a po narodnom vjerovanju to je zato što kad su sveci dijelili uloge, Arhangel Mihailo dobio je jesenje i zimsko vrijeme – vrijeme zime i zimskih teškoća. Govori se da u ovo vrijeme Arhangel luta svijetom obučen u prosjaka da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima.

Jedno narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se vjeruje da samo on može otjerati vukove.

Postoji vjerovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave svetog Mihaila, da, pošto ga smatraju živim svecem, ne spremaju žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.

Da li će Aranđelovdan biti proslavljen uz posnu ili mrsnu trpezu, zavisi od toga na koji dan pada. Ove godine pada u srijedu pa onda hrana treba da bude posna, a žito je obavezno.

„Žito za slavu se ne donosi za svijeca već za naše upokojene pretke“, objašnjava sveštenik Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Gligorije Marković.

Najnovije vijesti

Najčitanije

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27.03.2020 6944 pregleda