Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je predlog da se Zakonom o javnim nabavkama reguliše individualna odgovornost i propišu adekvatne kaznene politike za ovlašćeno lice koje u ime naručioca sprovodi neku od radnji koja je vezana za tenderski postupak. Predlažu da bi sankcije, osim prekršajne odgovornosti, trebalo da obuhvate i druge vidove posledica koje proizilaze iz sprovođenja disciplinskog postupka, a koje bi bile garant da će kaznena politika imati odgovarajući efekat u cilju postizanja njene pune djelotvornosti. Podsjetimo, javne nabavke su samo u toku prošle godine „okrenule“ oko 750 miliona eura, te, s obzirom na količinu protoka novca, važe za jednu od oblasti koja je u posebnom riziku od korupcije.

– Takođe, ocjena koju Agencija ponavlja, odnosi se na odredbe 174–178 Zakona o javnim nabavkama kojima se definiše nabavka u oblasti odbrane i bezbjednosti, a koje se dalje razrađuju Uredbom o listi vojne opreme i proizvoda, postupku i načinu sprovođenja javnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti u kojoj se u članu sedam navodi da je naručilac dužan da do 28. februara tekuće za prethodnu godinu sačini statistički izvještaj o sprovedenim postupcima bezbjednosne nabavke i dostavi ga organu državne uprave nadležnom za poslove finansija. S tim u vezi, a imajući u vidu značaj pitanja koje se uređuje ovom uredbom, neophodno je u njoj ili u samom zakonu o javnim nabavkama predvidjeti snažnije mehanizme kontrole pomenutih nabavki, odnosno konkretne mehanizme eksterne kontrole, kako bi se izbjegla zloupotreba povjerljivih procedura za nabavke, te ograničilo diskreciono odlučivanje o prirodi javnih nabavki u ovom sektoru, ukazuju u Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kad su u pitanju posljednje izmjene zakona od decembra 2022. godine, u ASK ocjenjuju da je pozitivna novina izmjena iz člana 195, u kome se kaže da bitna povreda pravila postupka javne nabavke postoji ako je u sprovođenju postupka javne nabavke učestvovao predstavnik naručioca koji nije potpisao izjavu o nepostojanju sukoba interesa ili koji je zbog sukoba interesa morao da bude izuzet iz postupka javne nabavke, što se u naredna dva stava ovog člana zakona razrađuje u smislu postupanja Komisije za javne nabavke kod povreda pravila postupka koje se mogu, odosno ne mogu naknadno otkloniti.

ASK navodi da je, imajući u vidu da su javne nabavke jedna od oblasti posebnog rizika od nastanka korupcije, posebno zbog interakcije između javnog i privatnog sektora, pravno rješenje oblasti javnih nabavki od velikog začaja za pitanja suzbijanja sukoba interesa i korupcije.

Dobro je da se Vlada ne pita za sve

U svojoj analizi Agencija za sprečavanje korupcije pozitivnim cijeni i novinu iz člana 200 zakona, gdje se daje dodatan začaj Komisiji za zaštitu prava, za koju je predviđeno da je formira Skupština, za razliku od ranijeg rješenja, po kome je članove komisije imenovala Vlada.

– Ovim rješenjem se izbjegava eventualna koncentracija moći jedne grane vlasti kod sprovođenja politika i praćenja rada nadležnih u ovoj oblasti, kao oblasti posebno osjetljivoj na pojavu od korupcije. Ono što treba razmotriti u narednom periodu, kod eventualnih budućih izmjena zakonskog okvira, jeste „diskrepanca“ u pogledu kriterijuma za imenovanje predsjednika i članova komisije, te uzeti u obzir da bi po logici stvari trebalo da najstroži kriterijumi budu određeni za predsjednika komisije, a pri određivanju kriterijuma za izbor i imenovanje, ističu u ASK.