Razvoj tehnologije, naročito u oblastima vještačke inteligencije, robotike i automatizacije, brzo mijenja tržište rada širom svijeta. Automatizacija – proces u kome mašine i softver zamjenjuju ljudski rad – sve više utiče na to kako radimo, ali i koje poslove ćemo raditi u budućnosti. Dok neka zanimanja polako nestaju, nova se pojavljuju, često u oblastima koje do prije nekoliko godina nijesu ni postojale.

Koji poslovi nestaju?

Zanimanja koja podrazumijevaju rutinske i ponavljajuće zadatke najviše su ugrožena automatizacijom. Neki od primjera uključuju:

• Radnici u proizvodnji i fabrikama – Roboti sve češće zamjenjuju ljude na montažnim linijama, posebno u auto-industriji i proizvodnji elektronike.
• Administrativni radnici – Softveri i digitalni asistenti preuzimaju poslove unosa podataka, vođenja evidencije i organizacije sastanaka.
• Blagajnici i prodavci – Sa razvojem samouslužnih kasa i online trgovine, potreba za fizičkim prisustvom prodavaca se smanjuje.
• Vozači – Autonomna vozila i dronovi mogli bi u budućnosti da zamijene vozače u transportu i dostavi.

Koja zanimanja nastaju?

S druge strane, automatizacija stvara potpuno nova radna mjesta i profesije. Neka od najtraženijih zanimanja danas uključuju:

• Programeri i inženjeri vještačke inteligencije – Razvijaju pametne sisteme i algoritme koji pokreću savremene tehnologije.
• Stručnjaci za sajber bezbjednost – Kako se sve više poslovanja seli online, zaštita podataka postaje prioritet.
• Analitičari i naučnici za podatke (data science) – Preduzeća traže stručnjake koji znaju da tumače i koriste velike količine podataka.
• Serviseri i operateri robota i automatizovanih sistema – Iako roboti rade umjesto ljudi, potrebno ih je održavati, popravljati i nadgledati.
• Zanimanja koja zahtijevaju ljudsku kreativnost i empatiju – Kao što su psiholozi, nastavnici, umjetnici, socijalni radnici, koji nijesu lako zamjenjivi tehnologijom.

Prilagođavanje budućnosti

Automatizacija ne znači kraj rada, već promjenu njegovog oblika. Ključna riječ u ovom procesu je prilagođavanje – kroz obrazovanje, prekvalifikaciju i usvajanje novih vještina. Obrazovni sistem, poslodavci i državne institucije treba da sarađuju kako bi pripremili radnu snagu za izazove koji dolaze.

Umjesto da se plašimo promjena, treba da ih dočekamo kao priliku – da tehnologiju koristimo kao saveznički alat za lakši, efikasniji i smisleniji rad.