Inflacija već dvije godine konstantno raste i gotovo sve je poskupjelo od kako je počeo rat u Ukrajini, a čini se neminovnim, barem kako sada stvari stoje, da će se taj trend nastaviti, što pokazuju najave da će poskupjeti struja, kao i situacija na berzama žitarica. Naime, cijene žitarica poslednjih sedmica gotovo konstantno rastu, pa je samo pitanje trenutka kada bi hljeb mogao da poskupi, ukoliko država ne pomogne pekarsku industriju.
I dok u Evropi cijene na berzama rastu, situacija je znatno drugačija u Americi, gdje je zbog rasta zalih čak došlo i do pojeftinjenja.
Cijena kukuruza u SAD pala je na najniži nivo u poslednje tri godine jer rastu zalihe u toj zemlji i Brazilu, a potražnja stagnira. To doprinosi smanjenju inflacije, ali stvara značajan pritisak na poljoprivrednike koji su očekivali da će visoke cijene potrajati, izvještavaju mediji o situaciji preko okeana.
Cijena kukuruza, koji se pretežno koristi za proizvodnju stočne hrane i etanola, pala je ove nedelje na berzi u Čikagu ispod 4,50 dolara po bušelu (25,4 kilograma), što je najniži nivo od decembra 2020. godine. Kukuruzom se u maju prošle godine trgovalo po cijeni višoj od osam dolara po bušelu, podsjeća „Fajnenšel tajms“.
Kada je riječ o evropskim berzama, poslednjih mjeseci primjetan je rast cijena svih vrsta žitarica, uglavnom između jedan i pet odsto. Cijena tone pšenice tako varira od zemlje do zemlje, a najjeftinija je u u Litvaniji, gdje tona košta oko 122 eura, dok je najskuplja u Španiji, gdje se prodaje za gotovo 400 eura.
Kada je riječ o susjednoj Srbiji, u toku nedelje najviše se trgovalo pšenicom, a sve primarne poljoprivredne kulture zabilježile su pozitivan cjenovni trend. Ponuda kukuruza tokom svih pet radnih dana bila je slabija od tražnje.
U ukupnom obimu prometa kukuruz je učestvovao sa 33 procenta. Njime se trgovalo po cijeni od 17 do 17,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ponder cijena iznosila je 17,36 dinara bez PDV-a i na nedjeljnom nivou uvećana je za 3,72 odsto.
S druge strane, pšenica je učestvovala u ukupnom obimu sa 52 odsto. U ponudi se najčešće nalazila pšenica sa minimumom 12 odsto proteina. Njome se trgovalo u cjenovnom rasponu od 19,30 do 24,00 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ponder cijena iznosila je 20,65 dinara bez PDV-a, te se prošlonedjeljni rast nastavio, ovaj put za 0,25 odsto, saopšteno je iz Produktne berze Novi Sad.
Iz crnogorske pekarske privrede u prethodnom periodu u više navrata su saopštavali da čine sve kako do poskupljenja ne bi došlo, te da se nadaju podršci države i razumijevanju građana.
Srbija je zasad jedina država u regionu koja je, osim mjera snižavanja cijena namirnica, pristupila i ograničenju cijene hljeba, te je marža na taj proizvod ograničena na šest odsto.
Rat u Ukrajini izazvao globalne poremećaje
Rat u Ukrajini, jednom od najvećih svjetskih izvoznika žitarica, pokrenuo je prošle godine rast cijena kukuruza i drugih žitarica. Tome je doprinijela i suša u djelovima Južne Amerike. Kao odgovor na rastuće cijene, potražnja za kukuruzom je pala prošle godine, prvi put u ovoj deceniji, za tri odsto. To je bio jedan od prvih poremećaja na tržištu, koji je uslovio poskupljenje brašna i hljeba širom svijeta, a u jednom trenutku bilo je upitno čak i snabdijevanje, s obzirom da su brojne države ograničavale izvoz u strahu od nestašica.
Pročitajte još