Iako su neki hotelski kapaciteti u Crnoj Gori trenutno dobro popunjeni, ukupan broj turista za sredinu juna znatno je ispod očekivanja prethodnih godina. Ključni ljudi iz sektora ipak upozoravaju da glavni problem nije nedostatak turista, već manjak dugoročne vizije i sistemske podrške. Bez jasne strategije, održivosti i kvalitetnog pozicioniranja, turistička sezona ostaje neizvjesna – iz godine u godinu.

Dok sezona na crnogorskom primorju formalno traje, u stvarnosti je – još u „zaletu“. Iako neki hotelijeri prijavljuju punu popunjenost, slika na terenu govori drugačije. Manji broj turista nego prethodnih godina, neefikasna promocija, rast troškova i saobraćajne gužve – sve su to znaci upozorenja sa kojima se turistički sektor ovog ljeta suočava.

“Trenutno ima turista, ali znatno manje nego u istom periodu prethodnih godina. I to je signal koji ne smijemo ignorisati, kaže Bojana Otašević”, vlasnica proizvodne kompanije Mille baci i članica Udruženja ugostitelja Crne Gore.

“Ono što dodatno zabrinjava jeste da, i pored svih infrastrukturnih radova, blokada i saobraćajnih gužvi, koje bi ranije bile gotovo neizdržive zbog broja posjetilaca – danas ih prolazimo mnogo lakše. To jasno ukazuje da nismo dovoljno posjećeni”, naglašava Otašević.

Sličnu sliku iz ugla hotelijerstva uočava i Jovan Vukalović, izvršni direktor kompanije Lighthouse of Montenegro. On ističe da su kapaciteti njihovog hotela trenutno popunjeni i da rezervacije za septembar i oktobar ohrabruju, ali i upozorava da sistemska podrška izostaje.

“Gostiju u Herceg Novom trenutno ima ali osjeti se da je sezona još u zaletu. Gosti su uglavnom iz  regiona,vremenske prilike su dobre, kao i uvijek nam idu na ruku. Nažalost za ovaj period sezone koju nikako ne bih tretirao kao predsezonu, broj gostiju nije u onoj mjeri koju bismo željeli sredinom juna”, ističe Vukalović.

Zainteresovanost gostiju za boravak u postsezoni postoji, potvrđuju i rane najave. Ipak, da bi postsezona zaživjela na pravi način i postala pravilo, a ne izuzetak, potrebni su ključni pomaci.

“Turistička privreda godinama ukazuje na iste probleme: nedovoljna avio-povezanost, manjak strateške promocije van jula i avgusta, infrastrukturne nedostatke – posebno hroničan saobraćajni kolaps u sezoni koji narušava ukupan utisak”, naglašava Vukalović

U Crnoj Gori postaje pravilo da se cijene usklađuju sa inflacijom, ali da rast cijena ne prati uvijek kvalitet ponude. Iako se povećani troškovi poslovanja ne mogu zanemariti, izostaje jednako povećanje vrijednosti za gosta.

„Cijene su često u disbalansu sa uslugom. I to je suština problema. Nije stvar u tome da je nešto skupo – već da to što se nudi nije opravdano. Današnji gost je informisan, ima iskustva i osjeća svaki nesklad između onoga što plaća i onoga što dobija“, poručuje Otašević i dodaje:

„Luksuz nije u brojci – luksuz je iskustvo. Kvalitet nije reklama – kvalitet je ono što ostane kada se svjetla ugase.“

I Vukalović potvrđuje da su „cijene ove godine nešto više“, ali smatra da su one uslovljene spoljašnjim faktorima. „Povećavanje PDV-a na ugostiteljske usluge“, kaže, „direktno je uticalo na poskupljenje, zajedno sa opštom inflacijom i rastom troškova poslovanja.“

Uprkos svemu, gosti i dalje dolaze – ali oprezno. „Trudimo se da zadržimo konkurentnost cijena i dobar odnos uloženog i dobijenog, jer dobro znamo da gosti sve pažljivije biraju gdje troše svoj novac te prave poređenja sa drugim mediteranskim destinacijama koje nude više za isti novac“, ističe Vukalović.

I privrednici i ugostitelji saglasni su u tome da je suština problema daleko dublja od trenutnih brojki. Riječ je o odsustvu strategije. Turizam, kako kažu, ne smije zavisiti od improvizacije.

“Najveći problem je nedostatak strategije. Turizam ne funkcioniše na osnovu inercije i lijepog vremena. On zahtijeva dugoročnu viziju, planiranje i dosljednost”, kaže Otašević.

Potrebno je da znamo: ko su naši gosti, šta im nudimo i kakvu sliku želimo da pošaljemo o sebi – sada, ali i u narednih pet do deset godina. Upozorava da „prava turistička strategija ne piše u aprilu – ona se vodi iz godine u godinu, unaprijed, sa jasnim ciljevima.

“U tom procesu, glas privrednika mora biti uključen – ne simbolično, već suštinski. Ne samo velikih igrača, već i mikro, malih i srednjih preduzeća, jer upravo oni oblikuju identitet ponude na terenu”, napominje Otašević.

Promocija destinacije, pojašnjava, mora da dobije novu dimenziju.

“Turisti koji dolaze su često zbunjeni – nemaju dovoljno informacija, ne znaju šta destinacija nudi van osnovnih atrakcija. U vremenima kada se destinacije globalno nadmeću za pažnju, mi sebi ne smijemo dozvoliti improvizaciju”, zaključuje Otašević.

I hotelijeri naglašavaju da bolje trebamo koristiti tuđa iskustva i svoje prilike.

“Mi nemamo problem interesovanja – ono postoji, već problem u tome što ne stvaramo dovoljno dobre uslove da to interesovanje pretočimo u dolaske”, jasan je Vukalović.

I dok se strateški usmjerene turističke zemlje ubrzano prilagođavaju novim trendovima, Crna Gora i dalje tretira sezonu kao nešto što se „desi“, umjesto kao razvojni projekat, smatraju naši sagovornici. Za bolje rezultate treba mnogo više od lijepih želja, poručuju.